Čet, 06. Jun. 2013.
Federalna ministrica okoliša i turizma, Branka Đurić, nazočila je jučer na centralnoj svečanosti obolježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, koja se održala u zgradi Pred...
Federalna ministrica okoliša i turizma, Branka Đurić, nazočila je jučer na centralnoj svečanosti obolježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, koja se održala u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Inače, glavnom gradu Bosne i Hercegovine pripala je čast da u tri dana od 3.-5.06.2013.g. i kroz niz aktivnosti obilježi Svjetski dan okoliša, kao domaćin proslave za regiju Europe, a sve to u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), vlade Bosne i Hercegovine i mnogobrojnih lokalnih partnera i sponzora.
Pored službenog otvaranja održana je i prezentacija Izvješća o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. To je prvo Izvješće o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja jedan od osnovnih dokumenata zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini.
Također, na svečanosti je upriličena dodjela nagrada za Natječaj o izvještavanju o okolišu OSCE Misije u BiH.
Svjetski dan zaštite okoliša predstavlja najveću globalnu proslavu posvećenu ekološkom pokretu, koja je postala jedan od osnovnih događaja kroz koje Ujedinjeni narodi širom svijeta potiiču svijest o okolišu, te politički interes i akciju. Svjetski dan okoliša treba ujediniti sve ljude kako bi zajedno radili ka svjetlijoj budućnosti za sebe i za buduće generacije.
Ovogodišnja tema Dana zaštite okoliša usmjerena je na smanjivanje otpada od hrane i odvija se pod motom „ Misli – Jedi – Štedi“, te je posvećena problematici hrane, tj. otpada od hrane i treba skrenuti pažnju na humanitarne, ekonomske i ekološke implikacije neracionalnog korištenja hrane donositeljima odluka, potrošačima i široj javnosti.
Jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad, a čak polovina proizvedenog voća i povrća se baci. Stvaranje otpada od neiskorištene hrane nema samo financijski uticaj. Ako ne iskoristimo hranu koju proizvedemo znači da smo uzalud iskoristili sve resurse koje smo uložili u njenu proizvodnju. Uticaj neiskorištene i bačene hrane na okoliš je značajan: gnojiva i pesticidi koji se koriste u proizvodnji bespotrebno su iskorišteni, više se goriva iskoristi za prijevoz, više je hrane koja se raspada čime se proizvede više metana – jednog od najštetnijeg stakleničkog plina koji značajno doprinosi globalnom zatopljenju. Upravo je proizvodnja hrane na globalnoj razini odgovorna za 30% emisija stakleničkih plinova.
Postoji gotovo jedna milijarda pothranjenih ljudi u svijetu, ali i oko 40 milijuna tona otpada hrane od strane domaćinstava u zemljama sa razvijenom ekonomijom, trgovine i prehrambenih usluga svake godine – što bi bilo dovoljno da se zadovolji glad za svakog od njih.
Svake godine potrošači u ekonomski razvijenim zemljama stvore količine otpada koje su gotovo jednake (222 milijuna tona) cijeloj neto proizvodnji hrane subsaharske Afrike (230 milijuna tona).