Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017
Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017
Osnovne informacije o otpadu
Šta je otpad?
Prema nacionalnoj definiciji otpada u Bosni i Hercegovini ‘’otpad’’-znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada.
Vlasnik može biti pravno ili fizičko lice. Svaki čovjek obavljanjem redovnih dnevnih aktivnosti proizvodi otpad.
Kako se dijeli otpad?
Prema osobinama otpad dijelimo na opasni i neopasni otpad. Otpad se ne dijeli prema mjestu nastanka, jer opasni otpad može ‘’nastati’’ kako u industriji tako i u domaćinstvima.
‘’Opasni otpad’’ je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliša po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada.
Opasni otpad sa kojim se najčešće susrećemo u svakodnevnom životu može biti: baterije, otpadna ulja, lijepila, rastvarači, boje, tinta, različite hemikalije, pesticidi, akumulatori, otpadni lijekovi.
Neopasni otpad je svaki otpad koji nema karakeristike opasnog otpada kao što je: staklene i plastične boce, papir, plastika, željezo, tekstil.
Ovaj otpad uglavnom potiče iz domaćinstava, ustanova, uslužnih djelatnosti i čišćenja javnih površina.
Kako treba postupati sa otpadom?
Svakako je potrebno ispoštovati određenu hijerarhijsku skalu postupaka:
- preventivno djelovati na nastajanje otpada uvođenjem čistijih tehnologija
- nastali otpad sakupljati i razvrstavati
- ponovo koristiti
- reciklirati
- energetski iskorištavati
- odlagati
Koji otpad treba odvojeno sakupljati?
Odvojeno se sakuplja: papir, staklo, plastika, baterije, željezo, bakar, aluminijum, olovo, cink, akumulatori, stiropor, motorna ulja, opasni otpad iz domaćinstava, biorazgradivi otpad.
Opasni otpad se mora odvojeno sakupljati!
Šta je to reciklaža, a šta ponovno korištenje otpada?
Reciklaža je ponovna obrada otpadnih materijala u proizvodnom procesu za ponovnu upotrebu, npr.otpadne staklene boce se tope u industriji stakla.
Ponovno korištenje znači svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju je prvobitno korišten ili za druge namjene, bez ponovne obrade, npr.otpadna staklena boca se ponovo puni vodom.
Upravljanje otpadom u Federaciji BiH
Zakonski okvir koji uređuje oblast upravljanja otpadom čini Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH i provedbeni propisi doneseni na osnovu ovog zakona. U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03 , 71/09 i 92/17) daje generalni okvir za sve aspekte upravljanja čvrstog otpada u FBiH. Zakonski okvir koji uređuje pitanja naknada za zagađenje okoliša je Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH ("Službene novine FBiH", broj: 33/03).
Federalni zakon o upravljanju otpadom je propisao određene nadležnosti za aktivnosti koje se odnose na upravljanje otpadom. Za sami uvod u pravni režim upravljanja otpadom u FBiH, treba istaći činjenicu da i Federacija i Kantoni usvajaju zakone o upravljanju otpadom.
Poslovi prikupljanja i tretmana komunalnog otpada su u isključivoj nadležnosti kantona.
Zakon o komunalnim poslovima ne postoji na nivou Federacije. Svih deset kantona usvojilo je svoje zakone o komunalnim poslovima/djelatnostima.
Kantonalna ministarstva su nadležna za upravljanje svim vrstama otpada i utvrđivanje lokacija za izgradnju infrastrukture za upravljanje otpadom. U FBiH odvoz otpada je u nadležnosti općina.
Zakonom o upravljanju otpadom je definisano da su kantonalna ministarstva odgovorna za izradu propisa o prikupljanju i tretmanu komunalnog otpada, kao i osnivanje i rad komunalnih preduzeća i obaveze općina u pružanju komunalnih usluga.
U FBiH kantoni donose svoje strateške dokumente o upravljanju otpadom, kao dio njihovih zakonskih obaveza, koje proističu iz Zakona o upravljanju otpadom.
FBiH nema okvirni zakon koji reguliše komunalne poslove i unificira pristup, principe i metode pružanja komunalnih usluga na kantonalnom i općinskom nivou. Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom na općinskom nivou je uređeno Odlukama o komunalnom redu koje definiranju prava i obaveze stanovnika, općinskih komunalnih preduzeća i ostalih aktera uključenih u održavanje komunalne higijene, javnog reda, održavanje zelenih površina i gradskih ulica, javne rasvjete i drugih komunalnih objekata, te odvoz i odlaganje čvrstog komunalnog otpada. Sistem taksi i naknada za odvoz i odlaganje otpada je u lokalnoj nadležnosti, ali je zastario, neadekvatan i nestimulativan.
Općine su nadležne za izradu planova upravljanja komunalnim otpadom i organizaciju djelatnosti prikupljanja i odlaganja otpada na svojoj teritoriji. Stoga, usluge upravljanja otpadom uglavnom pružaju javna komunalna preduzeća (JKP), koja su u potpunosti ili dijelom u državnom vlasništvu, ili rijetko, privatni subjekti s kojima su općine sklopile ugovore. Komunalna preduzeća su finansijski odgovorna za svoje poslovanje - odnosno prikupljaju naknade od domaćinstava i plaćaju naknade operaterima deponija ako na njih odlažu. Općine su obavezne da izrađuju i predlažu razvojne programe, usvajaju i sprovode lokalne planove upravljanja otpadom, regulišu i osiguravaju pružanje komunalnih usluga i njihov razvoj, organizuju upravljanje komunalnim otpadom i neopasnim otpadom na svojoj teritoriji, odobravaju cijene usluge koje predlažu javna komunalna preduzeća, obezbjeđuju finansiranje poslova iz svoje nadležnosti te pripremaju i vode postupke nabavki i zaključivanja ugovora za komunalne usluge. Općinska odjeljenja za urbanizam i komunalne poslove odgovorna su za planiranje upravljanja otpadom. Putem ovih odjeljenja, općine angažuju komunalna preduzeća za obavljanje određenih zadataka u upravljanju otpadom na općinskom nivou (općina može osnovati javno komunalno preduzeće ili vršenje ovih poslova dodijeliti privatnim poslovnim subjektima).
Prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada je, osim zakonom o upravljanju otpadom, regulisano i propisima o komunalnom otpadu, čije je usvajanje u nadležnosti kantona. Osim Zakona, oblast upravljanja otpadom na nivou FBiH je regulisana nizom podzakonskih akata.
Nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Sektora za upravljanje otpadom :
- priprema, izrada i praćenje provođenja propisa, strateških i planskih dokumenata za upravljanje otpadom;
- vođenje upravnog postupka za izdavanje dozvola za promet opasnog i neopasanog otpada i drugih dozvola u skladu sa propisima;
- koordinacija uspostave operativnog sistema za upravljanje pojedinim vrstama otpada (ambalažni otpad; elektronski i električni otpad; baterije i akumulatori; autogume; automobilski otpad; otpadna ulja; animalni otpad; medicinski otpad i dr.);
- koordinacija i vođenje baze podataka za pojedine vrste otpada, uz suradnju sa Fondom za zaštitu okoliša radi na uspostavi informacionog sistema za otpad i odsjekom koji vodi integralni registar zagađivača,
- koordinacija i implementacija projekata iz akcionog plana Federalne strategije zaštite okoliša, Federalnog plana upravljanja otpadom i drugih strateških i planskih dokumenta relevantnih za zaštitu okoliša i održivi razvoj u skladu sa zahtijevanim međunarodnim i domaćim propisima i procedurama (Svjetska banka, Evropska unija, važeća legislativa u BiH i dr.);
- implementacija kapitalnih i tekućih transfera koji su predviđeni Budžetom Federacije BiH;
- praćenje donošenja direktiva na nivou EU koje su vezane za oblast upravljanja otpadom;
- usklađivanje važećih pravnih propisa iz oblasti upravljanja otpadom sa propisima EU,
- vođenje baze podataka evropskih direktiva i smjernica sa neposrednim ili posrednim obavezama za oblasti upravljanja otpadom; usmjeravanje i poticanje realizacije razvojnih projekata u upravljanju otpadom,
- učešće u projekatnim aktivnostima iz akcionog plana Federalne strategije zaštite okoliša;
- provedba Baselske konvencije u BiH;
- koordinacija aktivnosti sa učesnicima u projektu i korisnicima sredstava, kao i drugim partnerima u slučaju međuentitetske i prekogranične suradnje;
- učešće i praćenje realizacije ugovornih aktivnosti, monitoring i evaluacija projekata;
- učešće u izradi Programa javnih investicija za projekte iz oblasti okoliša i turizma i unos podataka za projekte na propisanim IP obrascima u PIMIS bazu; obavljanje i drugih poslova iz nadležnosti Sektora.
Zakon o zaštiti okoliša Federacije, koji utvrđuje učesnike u procesu zaštite, očuvanja i unapređenja okoliša, određuje smjernice koja imaju direktnu ili indirektnu implikaciju i na aktivnosti učesnika na planu upravljanja otpadom. Problem aktivnosti vezanih za otpad treba da se prikažu, pojasne i u studiji o procjeni uticaja na okoliš, a u okolinskoj dozvoli moraju da se predvide mjere i postupanja sa otpadom koji je proizvod procesa rada određenog postrojenja i/ili pogona
U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/21), nadležnostii Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Sektora za okolišne dozvole, procjenu utjecaja na okoliš i registre zagađivača su definisane Uredbom o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš ("Službene novine Federacije BiH", broj: 51/21 i 33/22), te Uredbom kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 51/21, 74/22)
Zakon o upravljanju otpadom FBiH je pravni akt koji reguliše aktivnosti upravljanja otpadom: određuje osnovne principe upravljanja otpadom, podstiče sprečavanje nastajanja otpada, reciklažu, ponovno korištenje i upotrebu otpada za dobivanje energije. Zakon obuhvata sve kategorije otpada (osim radioaktivnog otpada, otpadnih voda i gasovitih otpada koji se emituju u zrak) i upravljanje operacijama i instalacijama u neposrednoj funkciji upravljanja otpadom.
Osnovni principi određeni Zakonom o upravljanju otpadom su:
- Princip prevencije otpada: izbjegavanje stvaranja otpada ili smanjenje količine i štetnosti otpada u cilju smanjenja rizika po ljudsko zdravlje i okoliš, sa ciljem da se izbjegne degradacija okoliša;
- Princip zagađivač plaća: Proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana i odlaganja, uključujući i brigu o opsluživanju (zatvaranje deponija i sl.) i nadzor. On je također finansijski odgovoran i za primjenu preventivnih mjera protiv eventualnih šteta po okoliš, odnosno za okolinske štete koje je prouzrokovao;
- Princip predostrožnosti: podrazumijeva sprečavanje opasnosti ili oštećenja okoliša izazvanih otpadom;
- Princip odgovornosti proizvođača: Proizvođači su odgovorni za izbor najprihvatljivijeg rješenja za okoliš u smislu potrošnje proizvoda i primjene tehnologije proizvodnje, uključujući ukupni životni ciklus proizvoda te korištenje najboljih raspoloživih tehnika;
- Princip blizine: tretman ili odlaganje otpada treba sprovoditi u najbližem odgovarajućem objektu ili lokaciji, uzimajući u obzir ekološke i ekonomske parametre;
- Princip regionalnosti: razvoj infrastrukture i objekata za tretman i odlaganje otpada treba da se vrši na način koji pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost (region, u smislu ovog zakona, nije jasno definisan).
Osim pravne regulative, treba istaći da je FBIH usvojila Strategiju zaštite okoliša do 2018. godine, te Federalni plan za upravljanje otpadom u FBiH do 2018. godine.
Dva implementaciona dokumenta doprinose uspostavi sistema upravljanja otpadom i dodatno određuju prava i obaveze svih učesnika u kompleksnom sistemu upravljanja otpadom. Trenutno je u izradi nova Strategija zaštite okoliša na državnom nivou. Također, do 2022. godine se očekuje i novi Federalni plan upravljanja otpadom.
”Starom” Strategijom i Planom utvrđeni su ”regioni”, u smislu realizacije principa regionalnog pristupa u upravljanju otpadom. Takođe, date su preporuke da se na nivou regiona stvaraju ”centri za upravljanje otpadom” – multifunkicionalni sistemi koji bi osim deponija uključivali i postrojenja/punktove za tretman otpada. Akcent je dat na potrebu unapređenja poslova selektivnog prikupljanja otpada i reciklaže, bez razrade da li je moguća implementacija i kako implementirati na terenu.
-Održivi sistem selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada
Vezano za razvoj sistema selektivnog prikupljanja i razdvajanja otpada doneseni su pravilnici i to su: Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 88/11, 28/13, 8/16, 54/16, 103/16 i 84/17) i Pravilnik o upravljanju otpadnom elektronskom i električnom opremom (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 87/12, 107/14, 79/16, 8/16 i 12/18).
Naprijed navedeni provedbeni propisi predstavljaju reforme u sektoru upravljanja otpadom. Dosadašnje prakse odlaganja otpada se mijenjaju uspostavljanjem održivih modela selektivnog razdvajanja i prikupljanja otpada. S tim u vezi za područje Federacije BiH su uspostavljena i ovlaštena ukupno četiri operatera sistema upravljanja otpadom. Od toga su dva za ambalažu i ambalažni otpad, a to su Ekopak, d.o.o. Sarajevo i Ekoživot, d.o.o. Tuzla. Preostala dva su ovlašteni za elektronski i elektronički otpad, i to su Zeos Ekosistem, d.o.o. Sarajevo i Kim Tec eko, d.o.o. Vitez.
Osnovna zadaća operatera sistema je da ispune zahtjeve koje propisuju navedeni pravilnici, uz najniže održive troškove. Uvezuju sve obveznike sistema- proizvođače, uvoznike, punioce, distributere i krajnje snadbjevače sa kojima zaključuju ugovor ispunjavajući najveće moguće ekološke prednosti uz minimalan uticaj na potrošačke cijene ovih proizvoda.
Operateri sistema dostavljaju izvještaje o ispunjenju nacionalnih ciljeva za prikupljanje otpada jednom godišnje ovom ministarstvu. Izvještaji se pripremaju prema procedurama koje su propisane pravilnikom i vrši se njihovo odobravanje.
Prema podacima koji su dostavili operateri sistema u svojim Godišnjim Izvještajima za ambalažni otpad: Ekopak d.o.o. Sarajevo i Eko-život d.o.o. Tuzla, otpad koji su preradom iskoristili u neke druge svrhe, prikazani su u slijedećoj tabeli za period 2014. -2018. godina.
|
Ambalažni materijal |
Predato na reciklažu i/ili iskorištenje u 2014. (t) |
Predato na reciklažu i/ili iskorištenje u 2015. (t) |
Predato na reciklažu i/ili iskorištenje u 2016. (t) |
Predato na reciklažu i/ili iskorištenje u 2017. (t) |
|
|
Predato na reciklažu i/ili iskorištenje u 2018. (t) |
|||||
|
Staklo |
826,258 |
1567,32 |
2312,32 |
1989,71 |
2123,69 |
|
Metal |
261,497 |
441 |
561 |
695 |
715,78 |
|
Papir |
13010,64 |
12648 |
24.987,00 |
19.596,00 |
20.038,90 |
|
Plastika |
2886 |
3784,02 |
4.118,00 |
3.424,00 |
3443,88 |
|
Drvo |
468 |
544 |
1100 |
973 |
1013,35 |
|
Višeslojna ambalaža |
511 |
580 |
749,00 |
646,00 |
555,33 |
|
Ambalaža koja sadrži i/ili je onečišćena opasnim materijama |
5,575 |
10,5 |
15,00 |
20,73 |
22,37 |
|
UKUPNO |
17.968,97 |
19.595,04 |
33.842,32 |
27.344,44 |
27.913,29 |
Prema podacima koje su dostavili operateri sistema u svojim Godišnjim izvještajima za elektronski i električni otpad: Zeos eko-sistem Sarajevo i Kim Tec Eko d.o.o. Vitez, količine otpadneopreme od električnih i elektronskih proizvoda, koje su oba ovlaštena operatera sakupili na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine prikazana je u sljedećoj tabeli za period 2013. – 2018. godina.
| Sakupljeno 2013 | Sakupljeno 2014 | Sakupljeno 2015 | Sakupljeno 2016 | Sakupljeno 2017 | ||
| 532.686 | 1.350.314,53 | 1.892.769,06 | 901.097,98 | 2.793.084.60 |
Sakupljeno 2018 3.454.952,50
Uspostavljeni sistem treba dalje unaprijeđivati u pogledu upravljanja posebnim kategorijama otpada i to ambalažom i ambalažnim otpadom, kao i otpadom od električnih i elektronskih proizvoda preko operatera sistema, a za ostale posebne kategorije otpada (otpadne gume; baterije i akumulatori; otpadna ulja, otpadni automobili, PCB otpad i sl.) donijeti nove propise. Ova aktivnost je u toku u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
-Uredba o naknadama za plastične kese tregerice
Uredbom o naknadama za plastične kese tregerice (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 9/14) propisuju se obveznici obračunavanja i plaćanja naknade, visina i način obračuna i plaćanja naknade za plastične kese tregerice stavljene u promet, te aktivnosti evidentiranja i izvještavanja. Kako je definisano, plastična kesa tregerica je vrsta polietilenske kese, sa ili bez aditiva za razgradnju, čija debljina stjenke ne prelazi 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične kese.
Obveznici su trgovci registrirani na području Federacije BiH, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice. Oni plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša FBiH radi stavljanja u promet plastičnih kesa i to dva puta godišnje na osnovu izvještaja o količini plastičnih kesa stavljenih u promet, u obračunskim periodima i rokovima, na obrascu čiju formu i sadržaj propisuje Fond.
Naknada za stavljanje u promet plastične kese koja je obuhvaćena izvještajem je 0,05 KM po komadu. Za stavljanje u promet neprijavljenih plastičnih kesa koje nisu obuhvaćene izvještajem naknada iznosi 0,08 KM po komadu, a obaveza plaćanja ove naknade utvrđuje se rješenjem nadležnog inspekcijskog organa.
Implementacija uredbe već daje rezultate na terenu, kroz smanjenu potrošnju plastičnih vrećica i njihovom zamjenom sa vrećicama veće debljine ili cegerima.
Fond za zaštitu okoliša, prikupljena sredstva po ovom osnovu dodjeljuje u projekte zaštite okoliša, gdje se zajedno sa drugim sredstvima prikupljenim po osnovu posebnih kategorija otpada, jednom godišnje putem Javnog poziva dodjeljuje sredstva za projekte upravljanja otpadom.
-Prekogranični promet otpada
Federalno ministarstvo okoliša i turizma na osnovu Odluke o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju („Službeni glasnik BiH“, broj: 31/00) i Odluke o uvjetima prekograničnog prometa opasnog otpada u skladu sa konvenciji o kontroli prekograničnog kretanja opasnih otpada i njihovu zbirnjavanju (“Službeni glasnik BiH”,broj:83/16) je ovlaštena institucija za prekogranični promet opasnog otpada koji obuhvaća uvoz, izvoz i provoz otpada na području Federacije Bosne i Hercegovine na ekološki prihvatljiv način.
Subjekti koji su registrovani za prikupljanje i izvoz opasnog otpada u Federaciji Bosne i Hercegovine su: ''Grioss'', d.o.o. Grude, ‘’Kemis’’, d.o.o., Lukavac i ‘’Kemokop’’, d.o.o. Tuzla.
Navedeni privredni subjekti su uz saglasnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma u periodu od 2015.-2018. godine prikupili i izvezli iz Federacije Bosne i Hercegovine ukupno 21.820,79 tona opasnog otpada.
Prosječno na godišnjem nivou se izvozi 5.455,2 tona opasnog otpada.
Opasni otpad koji se izvozi uglavnom čine: muljevi od boja i lakova; farmaceutski otpad i citostatici, građevinski otpad koji sadrži azbest; električni i elektronski otpad; fluorescentne cijevi; otpadna ulja; otpadni akumulatori, itd.
Opasni otpad je izvezen i zbrinut na ekološki prihvatljiv način u skladu sa odredbama Baselske konvencije u zemlje Evropske unije kao što su: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Francuska i Češka.
-Unapređenje stanja na općinskim deponijama
Vezano za implementaciju Pravilnika o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni organ (''Službene novine Federacije BiH'', broj:9/05) kroz postupke izdavanja okolišnih dozvola do danas su ukupno 64 općine pripremile Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za svoja odlagališta. Ovaj podatak je posebno značajno istaći u vezi sa implementacijom Federalne strategije upravljanja otpadom i Federalnog plana upravljanja otpadom vezano za uspostavljanje Regionalnih centara za upravljanje otpadom.
Unaprijeđeno je stanje na više od 40 općinskih odlagališta kroz ''Transfer za okoliš za upravljanje komunalnim otpadom, uz tehničko uređenje postojećih općinskih deponija komunalnog otpada'' uz podršku Budžeta Vlade Federacije BiH. Iz Budžeta Vlade Federacije BiH u periodu 2011.-2018. za ove namjene izdvojeno je 10.420.000 KM.
-Informacioni sistem o upravljanju otpadom
Prema Strategiji zaštite okoliša Federacije BiH, na području čitave Federacije BiH će se uvesti jedinstveni informacioni sistem koji objedinjuje protok informacija o svim vrstama otpada dajući jednostavan i efikasan pristup informacijama tehničkog, pravnog, institucionalnog i finansijskog karaktera.
Prema Uredbi o informacionom sistemu upravljanja otpadom (‘’Službene novine Federacije BiH, broj:97/18) Informacioni sistem upravljanja otpadom će biti zasnovan na platformi koja omogućava prostorno definisanje podataka, dajući kompletnu informaciju o integralnom sistemu upravljanja otpadom (informacije o količinama otpada, infrastrukturi, legalnim i nekontroliranim odlagalištima, šemama prikupljanja otpada i sl.). Obezbjedit će se formiranje baza podataka o svim kategorijama otpada, subjektima upravljanja otpadom, proizvođačima otpada, praćenju tokova otpada, kao i proizvoda koji nakon upotrebe postaju posebne kategorije otpada, ali i preduvjete za nadzor nad provođenjem mjera i aktivnosti zaštite okoliša i praćenje ostvarenja ciljeva održivog razvoja.
-Naredna projekcija razvoja sistema
Naredna projekcija razvoja infrastrukture za upravljanje komunalnim otpadom treba da bude vođena primarno na općinskom i kantonalnom nivou i usmjerena na selektivno prikupljanje otpada, razvoj reciklažnih kapaciteta, izgradnju novih i održavanje postojećih regionalnih i općinskih centara za upravljanje otpadom. Prioritet finansiranja sa federalnog nivoa (krediti; budžet; Fond za zaštitu okoliša; donatori), treba dati isključivo projektima koji su koncipirani na modelu integralnog upravljanja otpadom i koji su potpuno spremni za realizaciju (dobivene sve dozvole), uz osiguranje sopstvenih sredstava.
Dobro osmišljena politika i operativnost upravljanja otpadom, osim dimenzije zaštite okoliša ima svoju ekonomsku dimenziju, kroz tzv. cirkularnu ekonomiju, koja je u našem društvu još u pionirskoj fazi, ali zasigurno ima razvojni kapacitet. Ovo je osim navedenih kategorija otpada posebno važno za različite kategorije otpada koje nastaju u različitim industrijskim procesima, i predmetom su nadzora kroz okolišne dozvole.
Fond za zaštitu okoliša već uspostavlja informacioni sistem za otpad i uz saradnju sa drugim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini treba da bude referentna institucija za saradnju sa Evropskom agencijom za okoliš.
U nastavku teksta ističemo taksativno postignute rezultate:
-Izvršene su izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom sa ciljem stvaranja pravnog osnova za provedbu mjera iz Strategije i transpoziciju odredbi EU zakonodavstva.
-Doneseno je devetnaest (19) provedbenih propisa koji se posebno odnose na ambalažni otpad, elektronski i elektronički otpad, medicinski otpad, životinjski otpad, zbrinjavanje plastičnih kesa tregerica, građevinski otpad, prekogranični promet otpada i informacioni sistem o otpadu.Izvršena je djelimična usklađenost propisa s acquisom EU za oblast upravljanja otpadom.
-U periodu od 2015.-2018. godine je prikupljeno i izvezeno iz Federacije Bosne i Hercegovine 21.820,79 tona opasnog otpada. Prosječno na godišnjem nivou se izvozi 5.455,2 tona opasnog otpada.
-U skladu sa zakonskim ciljevima u periodu od 2014.-2018. predato je na reciklažu 126.664,06 t ambalažnog otpada.
-U skladu za zakonskim ciljevima u periodu 2013. do 2018. godini je sakupljeno i zbrinuto 10.924.904,7 kg elektronskog i elektroničkog otpada.
-Ukupno 64 općine su pripremile Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za svoja odlagališta u skladu sa važećim propisima.
- Unaprijeđeno je stanje na više od 40 općinskih odlagališta. Iz Budžeta Vlade Federacije BiH u periodu 2011.-2018. za ove namjene izdvojeno je 10.420.000 KM.
-Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je nosilac aktivnosti na uspostavljanju, organizaciju i vođenju informacionog sistema upravljanja otpadom u Federaciji BiH
-U toku su aktivnosti na donošenju propisa za otpade gume, baterije i akumulatore, otpadna ulja, otpadne automobile, PCB otpad i titan dioksid.
Priložene datoteke