Pet, 03. Feb. 2017.
PORUKA IZVRŠNOG SEKRETARA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI BRAULI-A FERREIRA DE SOUZA DIAS-A povodom SVJETSKOG DANA MOČVARA 2. FEBRUAR 2017. GODINE Širom svijeta močva...
PORUKA IZVRŠNOG SEKRETARA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI
BRAULI-A FERREIRA DE SOUZA DIAS-A povodom SVJETSKOG DANA MOČVARA
2. FEBRUAR 2017. GODINE
Širom svijeta močvare pružaju velike prednosti uključujući čistu vodu, osiguravajući vodosnabdijevanje te pružanje važnih staništa za veliki broj vrsta. Močvare su također jako važne za
smanjenje rizika od katastrofa. Oko 90 posto katastrofa su uzrokovane opasnostima koje prouzrokuju vode kao što su poplave i suše. Kao što je prepoznato u skladu sa načelima Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa 2015-2030, močvare i usluge ekosistema koje pružaju su od ključnog značaja za smanjenje katastrofa i klimatskih rizika te izgradnje otpornosti na klimatske ekstreme.
Močvare su definirane kao zemljišta poplavljena vodom, bilo sezonski ili trajno. Duž obale, močvare djeluju kao prirodna tampon zona protiv katastrofa. U unutrašnjosti, one se ponašaju kao prirodne spužve upijajući i čuvajući višak padavina te su rješenje u borbi protiv poplava. U regijama sklonim sušama, one ispuštaju pohranjenu vodu koja pomaže u odgađanju pojave suše te smanjuje nestašicu vode.
Zdrave močvare pomažu minimizirati erozije i štetu prouzrokovanu olujom. Zdrave močvare također pomažu u oporavku zajednica. Nakon ciklona koji je pogodio Odish-u u istočnoj Indiji 1999. godine, rižina polja koja su zaštićena mangrovima oporavila su svoju proizvodnju hrane mnogo brže nego njive bez tampon zone.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama predviđa da se još ekstremniji događaji mogu desiti
u budućnosti kao rezultat klimatskih promjena. Ovaj očekivani porast učestalosti klime i
vremenskih nepogoda će značiti da održavanje močvara će biti još značajnije u narednim godinama.
Nažalost, gubitak močvara se i dalje odvija alarmantnom brzinom. Procjene ukazuju na nestanak močvara u procentualnom iznosu od 64 posto od 1900. godine i to na globalnom nivou, dok od 1700. godine gubitak močvara iznosi 87 posto. Glavni uzročnici toga su promjene u korištenju zemljišta, skretanje vode (brane, nasipi i kanalizacija), razvoj infrastrukture, zagađenje zraka i vode i višak nutrijenata.
Važna uloga močvara je prepoznata u Agendi 2030 i njenim ciljevima održivog razvoja
(SDGs), posebno u cilju 6 koji se odnosi na vode, u cilju 14 koji se odnosi na okeane i obale, te u cilj 15 koji se odnosi na biodiverzitet i ekosisteme. Mnogi od ciljeva održivog razvoja (SDGs) ukazuju na potrebu da se štite i unapređuju ekosistemi kao vitalna strategija za održiv i siguran svijet.
Njihova vrijednost je sve više prepoznatljiva, a bitno je istaći da zaštita i obnova močvara mora biti efikasnije rješena. Neophodno je da Vlade poduzmu odgovarajuće korake za integraciju zaštite močvara u procesu donošenja odluka i politika kao i u njihovim planovima za budućnost. Izdvojit ćemo citat iz Kankunske deklaracija koja je usvojena na Konferenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti u decembru 2016. godine, "Bitno je živjeti u skladu sa prirodom i majkom Zemljom, kao osnovni uslov za dobrobit svih života, što ovisi o očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti, kao i uslugama ekosistema koje ga podupiru. "
Bosna i Hercegovina je ratificirala Ramsarsku konvenciju 1.septembra 2010.godine i prepoznala značaj močvarnih područja. S tim u vezi u Bosni i Hercegovini proglašena su tri Ramsar područja (Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje).