Čet, 25. Okt. 2012.
Na Konferenciji Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, zemlje članice su se složile da se, do 2015. godine, udvostruče financijska sredstva potrebna za zaštitu...
Na Konferenciji Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, zemlje članice su se složile da se, do 2015. godine, udvostruče
financijska sredstva potrebna za zaštitu biološke raznolikosti
Posebna pažnja je bila usmjerena na morska područja bogata biološkom raznolikošću
Hyderabad, India, 20. oktobar/listopad 2012. godine – Na jedanaestoj Konferenciji Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti koja se završila 20.10.2012. god., vlade zemalja članica su se složile da se uveća financiranje aktivnosti koje se poduzimanju kako bi se zaustavio stalni gubitak biološke raznolikosti.
Razvijene zemlje su se složile udvostručiti financijsku pomoć zemljama u razvoju, kako bi im se omogućilo dostizanje Ciljeva za zaštitu biološke raznolikosti prihvaćenih na međunarodnoj razini, kao i glavne ciljeve Strateškog plana za zaštitu biološke raznolikosti za period od 2011. do 2020. godine.
Dogovoreno je da, morskim područjima kao što su Sargaško more, arhipelag Tonga, te značajna nalazištia koralja udaljena od obale Brazila treba posvetiti posebnu pažnju u okviru obnovljenih napora za održivo upravljanje svjetskim oceanima. Konstatirano je, također, da su mnoga morska područja izvan državnih pravnih nadležnosti, te su stoga slabo ili nikako zaštićena.
Druge ključne odluke donesene na 11-toj Konferenciji zemalja članica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 11) odnose se na mjere prema kojima zaštita biološke raznolikosti treba postati sastavni dio procjene uticaja na okoliš koje se rade za infrastrukturne i druge razvojne projekte u morskim i obalnim područjima.
Sporazumi o financiranju
Na Konferenciji u Hyderabad-u, razvijene zemlje su se složile da povećaju financijsku pomoć zemljama u razvoju, kako bi im se omogućilo dostizanje Aichi ciljeva za zaštitu biološke raznolikosti.
Koristeći kao osnovicu iznos prosječne godišnje nacionalne potrošnje za zaštitu biološke raznolikosti u periodu od 2006. do 2010. godine, razvijene zemlje su izjavile da će, do 2015. godine, udvostručiti međunarodne financijske tokove koji se odnose na biološku raznolikost. COP 11 je, također, postavio ciljeve za povećanje broja zemalja koje su uključile biološku raznolikost u svoje nacionalne razvojne planove i pripremile nacionalne financijske planove do 2015. godine.
Sve zemlje članice su se složile da se, u znatnoj mjeri, povećaju domaći izdaci za zaštitu biodiverziteta tokom istok perioda.
Ovi ciljevi, kao i dostignuti napredak u realizaciji istih, bit će razmatrani 2014. godine.
Na COP-u 11, prvi put su se zemlje u razvoju, uključujući Indiju i nekoliko afričkih država, obavezale da će, izvan svojih osnovnih finansijskih planova, osigurati dodatna sredstva za rad CBD-a.
Na Konferenciji je, također, pokrenut program pod nazivom "Poziv iz Hyderabad-a za prvake u zaštiti biološke raznolikosti", u sklopu kog će se vlade i organizacije obavezati na pružanje podrške Strateškom planu za zaštitu biološke raznolikosti. U skladu sa ovim programom, vlada Indije je već dala preko 50 miliona US$.
Organizacija za Globalnu okolinsku pomoć (Global Environment Facility-GEF), kao financijski mehanizam Konvencije o biološkoj raznolikosti, već ima procjenu financijskih sredstava koje su zemljama u razvoju potrebne za implementaciju Konvencije.
Morska bioraznolikost
193 zemlje članice Konvencije o biološkoj raznolikosti su se dogovorile da se izvrši klasifikacija različitih popisa morskih područja, od kojih su neka poznata po 'skrivenom blagu' biljnog i životinjskog svijeta od ekološkog ili biološkog značaja.
Nedavno,je UNEP (United Nations Environment Programme) objavio svoje izvješće pod nazivom "Zaštićena planeta 2012", u kojem se navodi da polovina svjetskih područja sa izuzetno bogatom biološkom raznolikošću su još uvijek u cjelosti nezaštićena, uprkos činjenici da je, od 1990. godine, postotak zaštićenih područja porastao na 60%.
U pomenutom izvješću se navodi da je, uz 10% morskih područja koja, u skladu sa Aichi ciljevima za zaštitu biodiverziteta, trebaju biti zaštićena do 2020. godine, potrebno zaštititi još dodatnih 8 miliona kvadratnih kilometara morskih i obalnih područja što, u prostornom smislu, predstavlja površinu veću od Australije.
Članice Konvencije su, također, zatražile više istraživanja vezanih za moguće štetne uticaje podvodne buke (od brodova) na morski i obalni biodiverzitet, ističući sve veću zabrinutost zbog štetnih učinaka izazvanih onečišćenjem mora. Ukazano je i na činjenicu de će biti potrebna značajna ulaganja kako bi se nadvladali negativni utucaji klimatskih promjena kojima su sve više izloženi koralni grebeni.
Zatraženo je i da se organi upravljanja nadležni za ribarstvo više uključe u rješavanje problema vezanih za uticaje ribarstva na biodiverzitet.
Niz sporazuma o oceanima i obalnim područjima postignutim na COP-u 11 nadovezuju se na obveze koje su države preuzele na Samitu Ujedinjenih Naroda Rio+20 održanom u lipnju ove (2012.) godine, a koje se odnose na zaštitu i obnovu morskih ekosustava i očuvanje njihove biološke raznolikosti.
Nacionalni planovi za zaštitu biološke raznolikosti
Mnogo pregovora na CPO-u 11 odnosilo se na praktičnu i financijsku pomoć onim zemljama kojima je potrebna za procese implementacije njihovih nacionalnih planova za zaštitu biološke raznolikosti, kako bi se zadovoljili zahtjevi Strateškog plana i Aichi ciljeva za zaštitu bioraznolikosti.
Razmatrajući globalni napredak u implementaciji takvih mjera, COP je ponovo potvrdio da je potrebno unaprijediti tehničku i znanstvenu suradnju između država, ističući, istovremeno, mogućnosti za poboljšanje te suradnje između zemalja u razvoju. U tom kontekstu, UNEP, CBD, GEF i Program razvoja Ujedinjenih Naroda (United Nations Development Programme-UNEP) pokrenuli su novi forum za Nacionalne strategije za zaštitu biološke raznolikosti i Akcione planove (National Biodiversity Strategies and Action Plans Forum – NBSAP Forum). Forum koji funkcionira na 'online' principu omogućuje lak pristup traženim informacijama kao što su najbolje prakse, smjernice i sredstva za učenje.
UNEP-ova Inicijativa pod nazivom "Ekonomija ekoustava i biološke raznolikosti" predočila je predstavnicima vlada na COP-11 niz praktičnih informacija o tome kako integrirati ekonomske, društvene i kulturološke vrijednosti ekosustava u nacionalne planove za biološku raznolikost.
COP 11 je, također, utvrdio određeni broj mjera kojima se glavni gospodarski sektori obvezuju da ciljeve zaštite bioraznolikosti integriraju u svoje planove i programe.
Na COP-u 11 ustanovljen je i novi mehanizam kao podrška postizanju Aichi cilja 15, kojim se traži obnavljanje 15% degradiranog zemljišta, a podržale su ga Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama i Konvencija UN-a za suzbijanje dezertifikacije.
Obzirom da su šume dom za više od polovine kopnenih vrsta, inicijative kao što je Smanjenje emisija nastalih krčenjem i degradacijom šuma (Reducing Emissions from Deforestation and Forest Degradation-REDD+) pružaju mogućnost da se zemljama u razvoju može platiti da, očuvanjem svojih šuma, doprinesu smanjenju emisije ugljen dioksida, što može biti potencijalna pomoć u postizanju međunarodnih ciljeva za zaštitu biološke raznolikosti.
Ova inicijativa obuhvaća tehničke savjete o zaštiti i očuvanju šuma, održivom upravljanju šumama i poboljšanju šumskih zaliha ugljen dioksida.
Na COP-u 11 su:
• vođene i diskusije o potrebnim mjerama zaštite bioraznolikosti koje se odnose na REDD+; aktivnosti kao što su pošumljavanja u područjima sa visoko-vrijednom biološkom raznolikošću ili pretvaranja prirodnih šuma u plantaže mogu imati štetne uticaje na bioraznolikost,
• usvojene preporuke za unaprijeđenje održivog korištenja i upravljanja vrstama u tropskim i sub-tropskim regijama, gdje lov i trgovina životinjama velikih razmjera dovode do 'sindroma praznih šuma', a što povećava i opasnosti po sigurnost hrane, ekološku stabilnost šuma i druge ekosustave; u tom kontekstu, Tajništvo CBD-a će, u suradnji sa FAO , uspostaviti globalno 'Suradničko partnerstvo o održivom upravljanju divljim životinjama', kao podršku implemenaciji relevantnih odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti u zemljama u razvoju.
• usvojena odluka o zaštićenim područjima koja predstavlja okosnicu za postizanje Aichi cilja 11, a kojom se traži da se nacionalni akcioni planovi za zaštićena područja ugrade u revidirane nacionalne strategije i akcione planove za zaštitu biološke raznolikosti.
Za više informacija može se kontaktirati:
- David Ainsworth, Information Officer, Secretariat of the Convention on Biological Diversity,
Phone +1 514 561 2720 (mobile), Email: David.ainsworth@cbd.int
- Bryan Coll, Newsdesk, United Nations Environment Programme (UNEP),
Tel. +254 731 666 214, E-mail: bryan.coll@unep.org / unepnewsdesk@unep.org
Napomena urednika
Odluke COP-a 11:
Cjelokupan spisak odluka donesenih na jedanaestoj Konferenciji zemalja članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti nalazi se na web-stranici:
www.cbd.int/cop11