Pon, 07. Okt. 2013.
U period od 24. do 26. septembra 2013.godine,Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvaske, organiziralo je u Zadru tematski sastanak Regionalne ozonske mreže za Evrop...
U period od 24. do 26. septembra 2013.godine,Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvaske, organiziralo je u Zadru tematski sastanak Regionalne ozonske mreže za Evropu i centralnu Aziju (ECA mreže), na temu provedbe ukidanja potrošnje hidrohloroflorougljika (HCFC-a).
Sastanak je organiziran u saradnji s Programom Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, odjelom za tehnologiju, industriju i ekonomiju (UNEP DTIE) i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska), kao dio plana rada Regionalne ozonske mreže za Evropu i centralnu Aziju.
Kao dio aktivnosti UNEP-ove regionalne ozonske mreže za Evropu i Centralnu Aziju (UNEP's Regional Ozone Network for Europe and Central Asia) – ECA mreža, zvaničnici zaduženi za zaštitu ozonskog omotača i eksperti iz oblasti rashladne tehnike iz ovih zemalja su se sastali u Zadru – Hrvatska, u cilju unapređenja implementacije odgovarajućih strategija za izbacivanje iz upotrebe HCFC-a kroz razmjenu praktičnih iskustava na uvođenju mjera, zakonske regulative, standarda kao i kroz promociju tehnologija bez štetnog uticaja na ozonski omotač i klimatske promjene.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Turske i Crne Gore, predstavnici provedbenih agencija Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO).
Balkanske zemlje i Turska uspješno rade na implementaciji Montrealskog protokola. Prema izvještajima o potrošnji za 2012. godinu, sve ove zemlje se ponašaju u skladu sa rasporedom izbacivanja iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač- SOOO i imaju funkcionalan sistem uvozno/izvoznog licenciranja preko koga prate i kontrolišu promet SOOO. One su optimistički raspoložene u pogledu ispunjenja cilja zamrzavanja potrošnje hidrokloroflorougljika(HCFC) na baznom nivou u 2013. godini.
Na dnevnom redu bila je i rasprava o fluorougljikovodicima (HFC-ima), zamjenama za supstance koje oštećuju ozonski sloj, koji su ujedno i staklenički plinovi koji doprinose klimatskim promjenama. Fluorougljikovodici(HFC) su u širokoj upotrebi kao zamjena za SOOO, ali oni su gasovi sa velikim efektom staklene bašte koji doprinose klimatskim promjenama. Predstavnici zemalja učesnica su predložili ispitivanje mogućnosti davanja zajedničkog saopštenja 12 zemalja ECA mreže i 7 pridruženih zemalja sa ekonomijama u tranziciji (CEIT zemlje) u cilju uspostavljanja grupe otvorenog tipa koja bi mogla da razmotri moguće dopune Montrealskog protokola radi uspostave kontrole proizvodnje i potrošnje HFC-ova i posebno situacije u CEIT zemljama. Ukoliko se svi saglase, saopštenje bi bilo pročitano na sledećem sastanku zemalja stranki Montrealskog protokola od 21. do 25. oktobra u Bangkoku.
Pored uspješne implementacije strategije izbacivanja iz upotrebe HCFC-a do sada, neke zemlje se suočavaju sa specifičnim izazovima – na primjer, sa uvođenjem obilježavanja opreme i uvođenjem knjiga evidencije u cilju praćenja i redukovanja emisije rashladnih fluida. Dogovoreno je da se ovo pitanje uključi u program sljedećeg sastanka ECA mreže u Sarajevu 2014. godine kako bi se dobio odgovor na pitanja, kao što su :
- ko je odgovoran za knjigu evidencije i obilježavanje opreme,
- kako da se identificira oprema i njena lokacija (serijski broj ili bar kod),
- kako da se štampaju i distribuiraju naljepnice za opremu,
- kako da se nadzire obavezna inspekcija i provjera curenja, te
- kakva je uloga nacionalnih ozonskih jedinica u ovoj proceduri?
Kao veliki problem pokazalo se i zbrinjavanje i uništavanje supstanci koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranih stakleničkih plinova. Nekim zemljama nije odobreno financiranje zbrinjavanja i uništavanja freona sredstvima Multilateralnog fonda. U ovim se zemljama sve više povećava količina otpada za uništavanje koji se skladišti u centrima za recikliranje i obnovu.
Kroz regionalni projekt, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su dobile sredstva za uništavanje više od 30 tona SOOO, većina količine je u Hrvatskoj, te na taj način riješavase finansiranje zbrinjavanja otpadnih količina freona.