Pon, 03. Mar. 2014.
PORUKA KOJU JE gosp. BRAULIO FERREIRA DE SOUZA DIAS IZVRŠNI TAJNIK KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI uputio povodom SVJETSKOG DANA DIVLJIH VRSTA 03. mart/ožujak 2014. g...
PORUKA KOJU JE gosp. BRAULIO FERREIRA DE SOUZA DIAS IZVRŠNI TAJNIK KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI uputio povodom SVJETSKOG DANA DIVLJIH VRSTA 03. mart/ožujak 2014. godine
"Proslavimo i podižimo svijest o značaju divlje faune i flore diljem svijeta"
Svjetski dan divljih vrste pruža priliku da slavimo čudesnost i ljepotu divlje faune i flore širom svijeta i razmišljamo o višestrukoj koristi koju nam te divlje vrste pružaju. U vrijeme Decenije zaštite biološke raznolikosti, ovaj dan nas podsjeća koliko je važno da uložimo krajnje napore kako bismo sačuvali ove ključne komponente biološke raznolikosti.
Divlje vrste-divlja fauna i flora ima moć da nam donese radost i da nas zadivljuje. Bez obzira o kojoj je ikonastoj vrsti riječ, kao što su to lavovi i tigrovi, ili želatinozna 'grudvičasta' riba (blobfish) koja je nedavno proglašena za najružniju ugroženu vrstu u svijetu, sve one su čuda prirode. U mnogim kulturama, čitava staništa ili grupe vrsta u sklopu nekog pejsaža imaju duhovnu i egzistencijalnu vrijednost.
Divlja fauna i flora pružaju ljudima višestruku dobrobit – ekonomsku, medicinsku i naučnu, rekreativnu i ekološku – i imaju ključnu ulogu u, za život, bitnim ekološkim i biološkim procesima, te doprinose zdravlju, otpornosti i produktivnosti ekosistema.
Procesi ekosistema su vođeni kombiniranim aktivnostima mnogih vrsta. Regeneracija biljaka, lanci ishrane i raznolikost biljaka su procesi koji zavise od prisustva faune.
Stoga aktivnosti, kao što je neodrživi način lova, odražavaju se ne samo na vrste na koje su lovne aktivnosti usmjerene, nego i na ekosisteme u širem smislu. Ekstraktivne aktivnosti u šumama i drugim prirodnim ekosistemima su razorni procesi koji mogu promijeniti cjelokupnu funkciju, strukturu i sastav ekosistema, te ozbiljno ugroziti njihov razvoj u širim razmjerama.
Divlje vrste su od vitalnog značaja za najsiromašnije stanovništvo u svijetu. Životinje im obezbjeđuju proteine iz mesa, drveće im predstavlja izvor goriva, a oboje, i biljke i životinje, daju im sastojke za tradicionalne, narodne lijekove koji se koriste širom svijeta.
Dobrobiti dobivene od prirodnih izvora kao što su fauna i flora i finansijska dobra koja od njih potiču, zahtijevaju da se njima kvalitetnije upravlja putem mehanizama koji će omogućiti dobro gazdovanje i time obezbijediti da isti budu održivi i sačuvani za buduće generacije. Neophodno je, također, pod hitno zaustaviti kriminalne aktivnosti nad divljom faunom i florom, što se prvenstveno odnosi na ilegalnu trgovinu divljom faunom i florom i lovokrađu koje, u velikom obimu, nepovoljno utiču na socio-ekonomske i ekološke procese.
Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) ima važnu ulogu u rješavanju problema koji se tiču divlje faune i flore, što se ogleda i u nastojanju da se ojača svijest o više-dimenzionalnosti održivog upravljanja divljim vrstama, putem Partnerske saradnje u oblasti upravljanja divljim vrstama (Collaborative Partnership on Wildlife Management).
Strateški plan za zaštitu biodiverziteta za period 2011-2020. godina, uključujući i dvadeset Aichi ciljeva za zaštitu biodiverziteta, usvojen je kao opšte prihvaćeni globalni okvir za zaštitu, očuvanje, obnovu i održivo korištenje biodiverziteta. Zaštita i očuvanje divljih vrsta je srce navedenog Strateškog plana, čija je glavna zadaća "poduzeti učinkovite i urgentne aktivnosti sa ciljem da se zaustavi gubljenje biodiverziteta". Tako, na primjer, cilj Aichi cilja 12 je, spriječiti istrijebljenje ugroženih vrsta do 2020. godine, te unaprijediti njihovu zaštitu i očuvanje.
Širina i obim koristi koje divlje vrste pružaju je ubjedljiv razlog da se njihove populacije i staništa održavaju u produktivnom i zdravom stanju. Jačanje privrede, raznolikost prehrambenih proizvoda i unaprijeđenje medicinskig istraživanja su rezultat prirodnih ekosistema i ekosistema divljih vrsta. Zbog toga, njihova aktivna zaštita treba da bude imperativ nama i budućim generacijama.
U svjetlu predočene poruke Izvršnog sekretara Konvencije o biološkoj raznolikosti treba istaći da Bosna i Hercegovina, kao članica Konvencije, radi na izmjenama svog Nacionalnog Strateskog plana za zaštitu biodiverziteta, koji je usklađen sa Strateškim planom za zaštitu biodiverziteta za period 2011-2020. godina, kao i sa Aichi ciljevima, i u kome će svijet divlje faune i flore zauzeti značajno mjesto.