Poruka Ahmeda Djoghlafa, izvršnog tajnika Konvencije o biološkoj raznolikosti - Svjetski dana migrac

Poruka Ahmeda Djoghlafa, izvršnog tajnika Konvencije o biološkoj raznolikosti - Svjetski dana migrac

Sri, 12. Maj. 2010.


Održavanje Svjetskog dana migracije ptica je izvrstan primjer uske i plodne suradnje između multirateralnih sporazuma baziranih na biološkoj raznolikosti. Započetom Konvencijom o zašt...

Održavanje Svjetskog dana migracije ptica je izvrstan primjer uske i plodne suradnje između multirateralnih sporazuma baziranih na biološkoj raznolikosti. Započetom Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja - Bonska konvencija (CMS) i Sporazumom o zaštiti euroazijsko – afričkih migratornih ptica močvarica (AEWA) 2006.godine, ova važna inicijativa nudi temeljne mogućnosti za podizanje svijesti potrebe očuvanja migratornih vrsta ptica kao dio globalne bioraznolikosti.

Posebice dobro odabrana je ovogodišnja tema o globalno ugroženim migratornim pticama, što je fokusirano na 31 migratornu ptičju vrstu koja je klasificirana kao kritično ugrožena po IUCN Crvenoj listi. Za vrijeme 2010.godine, Međunarodne godine biološke raznolikosti, podcrtane vrste koje mogu uskoro nestati zauvijek, je integralni dio urgentne potrebe za akciju i očuvanje naše bogate i nezamjenjive prirodne baštine: raznolikost vrsta i ekosustava diljem planete od kojih veoma zavisi naše zdravlje i dobar život.

Fokusirajući se na „migraciju ptica u krizama“ za vrijeme Međunarodne godine biološke bioraznolikosti, Svjetski migracijski dan ptica 2010. također služi da naglasi ulogu koje imaju ptice kao indikatori bioraznolikosti, osposobljavajući nas da vidimo jasnije i da istaknemo negativne učinke našeg sadašnjeg načina života kojeg vodimo na planeti i u pogledu njene bioraznolikosti. Kao jedan od najbolje istraženih vrsta, ptice su vitalni indikatori stanja bioraznolikosti i biološkog zdravlja ekosustava kojeg naseljavaju. Ako se ptičje vrste ugrožavaju istrebljivanjem, to je često jasan znak da su se uvjeti u staništima promijenili i da su i drugi stanovnici tog staništa ugroženi, koji ovise o tim pticama.

Osim toga, očuvanje migratornih ptičjih vrsta doprinosi široj koristi. Migratorne ptičje vrste su oslonjene na nekoliko drugih vrsta kako bi opstale – često preko više kontinenata. One trebaju različita područja za razmnožavanje, hranjenje, odmor i podizanje mladih. Očuvanje migratornih ptica ovisi o velikom opsegu očuvanja njihovih staništa, od čega koristi imaju i druge vrste koje nastanjuju ta staništa.

Važan status migratornih ptica znači da one mogu igrati veliku ulogu u agendi za očuvanje kroz 2010.godinu i kasnije. Nadolazeći mjeseci nude mnoge mogućnosti za unaprijediti ova stremljenja na međunarodnoj razini. Ovog će se rujna u New York-u, na 65.sesiji UN Generalne skupštine, po prvi puta raspravljati o važnosti biološke raznolikosti. Zatim će na 10.sastanku Konferencije članica potpisnica biološke raznolikosti (CBD) u Japanu u Nagoji, 193 članice finalizirati CBD strateški plan 2011-2020, u kojem se očekuje da će biti uključeni 2020 ciljevi bioraznolikosti i 2050 vizija bioraznolikosti, skupa s konkretnim implementacijskim, monitoring i evaluacijskim mehanizmima.

Očuvanje migratornih ptičjih vrsta i njihovo korištenje kao indikatora bioraznolikosti treba kroz ovaj proces postati prioritet. Stvarno, nema boljeg načina za proslavu Svjetskog dana migracije ptica od izuzetnog posla kojeg su obavili CMS i AEWA.

Diverzitet ptica u Bosni i Hercegovini

U dosadašnjim istraživanjima koja datiraju od 1939. godine do danas (Reiser, Matvejev, Vasić, Obratil), zabilježeno je 326 vrsta iz 60 porodica i 18 redova. Najveći broj vrsta su gnjezdarice, a migratorne vrste se sezonski zadržavaju u ekosustavima Bosne i Hercegovine ( močvarna podračja : Buško blato, Hutovo blato, Bardača, donji tok rijeke Drine itd.).

U Bosni i Hercegovini su do danas identifikovana dva područja ( Hutovo blato i Bardača ), koja su označena kao „područja značajna za ptice“ (Important Bird Areas). Pored navedenih lokaliteta, značajni centri diverziteta ptica se nalaze na području Livanjskog polja (Ždralovac, Buško blato) , Bilećkog jezera, te jezera na rijeci Drini (Perućac).

Bosna i Hercegovina do danas nije ratificirala Bonsku konvenciju, koja je posvećena zaštiti svih vrsta divljih životinja koje tijekom svojih selidbi prelaze državne granice. Ove su vrste izložene različitim nepogodnostima, kao što su : smanjivanje područja u kojima se razmnožavaju, intenzivni lov na njihovim selidbenim putevima, uništavanje pogodnih hranilišta i drugo.

Bosna i Hercegovina, također, nije ratificirala AEWA, kroz koji se nastoji uskladiti zaštita i korištenje euroazijsko-afričkih migratornih ptica močvarica – posebice lov, u svim zemljama potpisnicama.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je izradilo nacrt Zakona o zaštiti prirode, u koga su uključene odredbe Bonske konvencije i Direktive o zaštiti divljih ptica, te će se na taj način Ministarstvo uključiti u provođenje aktivnosti zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa.