Održan petnaesti sastanak Radne grupe za pristup pravosuđu 4. i 5. aprila 2023. u u Ujedinjenim narodima u Ženevi (Palais des Nations)

Održan petnaesti sastanak Radne grupe za pristup pravosuđu 4. i 5. aprila 2023. u u Ujedinjenim narodima u Ženevi (Palais des Nations)

Pet, 07. Apr. 2023.


Radna grupa Aarhuske konvencije za pristup pravosuđu kao trećem stubu Konvencije ima za cilj osigurati i jačati platformu za razmjenu informacija, iskustava i dobrih praksi zemalja potpisnica i realizaciju mogućih mjera za uklanjanje prepreka koje ometaju njenu implementaciju.

Tematske sesije na sastanku održanom 4. i 5. aprila 2023. godine u Ženevi bile su usmjerene na pristup pravdi u slučajevima vezanim za klimatske promjene i zaštitu biološke raznolikosti. Radna grupa raspravljala je o trenutnim trendovima, dobrim praksama, preprekama, izazovima i inovativnim pristupima u ovim područjima. Raspravljalo se o pristupu pravdi u slučajevima vezanim uz energiju, mjerama za uklanjanje prepreka povezanih sa troškovima, pristupnim mehanizmima pomoći, alatima za promociju efikasnog pristupa pravdi kao što su:

  • pristup nezavisnoj ekspertizi za okoliš;
  • širenje informacija o pristupu revizijskim postupcima, prikupljanje relevantnih podataka i statistike, pristup relevantnoj sudskoj praksi korištenjem inicijativa epravosuđa, korištenje modernih digitalnih tehnologija i drugih alata; i
  • dijalozi sa više učesnika za uklanjanje postojećih prepreka.

Zaključci i preporuke sastanka se baziraju na podršci naporima zemalja u provođenju ciljeva održivog razvoja, a posebno cilja 13 (Klimatska akcija), cilja 14 (Očuvanje vodenog svijeta), 15 (Očuvanje života na kopnu) i cilja 16 (Mir, pravda i jake institucije) sa svojim ciljem 16.3 (Jačanje vladavine prava na državnom i međunarodnom nivou i osiguranje jednakog pristupa pravdi za sve).

Po pitanju pristupa pravdi u vezi krivičnih djela u okolišu (environmental crime), naglašeno je da ekološki kriminal obuhvata niz aktivnosti kojima se krši zakonodavstvo o okolišu i uzrokuju značajne štete i/ili rizici za okoliš i ljudsko zdravlje.

Prekršaji povezani sa krivičnim djelima u okolišu mogu uključivati:

  • nepropisno prikupljanje, transport, ponovnu upotrebu ili odlaganje otpada;
  • nezakonit rad postrojenja u kojem se obavlja opasna djelatnost ili u kojima se skladište opasne supstance;
  • ubijanje, uništavanje, posjedovanje ili promet zaštićenih divljih životinjskih ili biljnih vrsta;
  • proizvodnja, uvoz, izvoz, marketing ili upotreba supstanci koje oštećuju ozonski omotač.

Borba protiv klimatskih promjena na globalnom nivou je neophodna zbog toga što u budućnosti klimatske promjene mogu dovesti do nestašice osnovnih proizvoda i viših cijena osnovnih usluga. Međutim, postoji bojazan da kriminalne mreže mogu ponuditi po okoliš štetne, ali jeftine alternative.

Pad bioraznolikosti bi imao za posljedicu izumiranje životinjskih vrsta koje su meta trgovaca divljim životinjama, a nestanak biljnih vrsta poguban je za život na planeti Zemlji. Ekstremni vremenski uslovi i nesigurnost proizvodnje hrane u određenim regijama svijeta može izazvati političku nestabilnost i sukobe, podstičući demografski pritisak i masovne migracije, a istovremeno stvarajući mogućnosti za nelegalne radnje i iskorištavanja okoliša.

Donošenje i provođenje zakona kojima se sprečava i suzbija šteta u okolišu uz ulaganje dovoljno sredstava u borbu protiv ekološkog kriminala što uključuje finansijsku podršku, tehničku obuku i specijalizirane jedinice sa potrebnom stručnošću za identifikaciju ekološkog zločina i kazneno gonjenje počinitelja ekoloških zločina, od izuzetnog su značaja za sprečavanje zloupotreba okoliša. Iako je jedan broj zemalja donio zakonska poboljšanja u ovoj oblasti, u mnogim državama ekološka kaznena djela još ne ulaze u okvire kaznenog prava i tretiraju se samo kao upravni prekršaji, pri čemu počinitelji dobijaju samo simbolične novčane i administrativne kazne.

Dodatni materijali sastanka:

Climate Litigation in Europe: A summary report for the European Union Forum of Judges for the Environment published by the Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment and the European Union Forum of Judges for the Environment

Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework, agreed at the 15th meeting of the Conference of Parties to the UN Convention on Biological Diversity (CBD/COP/15/L25)

Više informacija o ekološkom kriminalu:

Environmental crime in the age of climate change - threat assessment 2022 – EUROPOL www.europol.europa.eu (European Union Agency for Law) https://www.europol.europa.eu/cms/sites/default/files/documents/Environmental%20Crime%20in%20the%20Age%20of%20Climate%20Change%20-%20Public%20report_4.pdf