Obraćanje ministrice Branke Đurić povodom Svjetskog dana planete zemlje 22. aprila/travnja

Obraćanje ministrice Branke Đurić povodom Svjetskog dana planete zemlje 22. aprila/travnja

Pet, 18. Apr. 2014.


 PORUKA KOJU JE MINISTRICA FEDERALNOG MINISTARSTVA OKOLIŠA I TURIZMA gospođa BRANKA ĐURIĆ uputila u povodu SVJETSKOG DANA PLANETE ZEMLJE 22. aprila/travnja 2014. godine   U be...

 PORUKA KOJU JE MINISTRICA
FEDERALNOG MINISTARSTVA OKOLIŠA I TURIZMA
gospođa BRANKA ĐURIĆ
uputila
u povodu
SVJETSKOG DANA PLANETE ZEMLJE
22. aprila/travnja 2014. godine

 

U beskrajnom prostranstvu svemira, među milionima drugih planeta naše galaksije, već milijardama godina plovi jedna mala, živopisna planeta, – naša PLANETA ZEMLJA. Posmatrajući je sa nebeskih visina, prilikom svog vasionskog "pohoda", impresioniran onim što je vidio, ruski kosmonaut Vitalij Sevastjanov je zapisao:
"Treba vidjeti našu zemlju "odozgo", iz svemira. Treba je vidjeti u bezdanu vasione, tako malenu i čarobnu, tako nježnu i dragu, pa da osjetite koliko je neizmjerno volite.
Iz svemira se, kao na dlanu, može posmatrati planetna snaga šuma, planina, rijeka i okeana u raznim regionima naše planete. Upravo ta mogućnost, da se odjednom vidi sve što na samoj Zemlji izgleda tako veliko, daleko i neobuhvatljivo, izaziva osjećaje posebne odgovornosti za čuvanje naše planete, njenih bogatstava i boja, njene ljepote i njenog mjesta u svemirskom vrtlogu..."


Ideja o proglašenju Dana planete Zemlje potekla je od američkog senatora Nelsona, a prvi put je masovno obilježen na univerzitetima i u studentskim domovima širom Amerike 22. aprila/travnja 1970. godine.

Od tada pa do danas, svake se godine 22. aprila/travnja, na svim kontinentima, održavaju brojna događanja posvećena očuvanju i zaštiti prirodnog okoliša naše planete. Na taj dan sjetimo se nešto reći, napisati ili pokrenuti neku akciju kojom želimo obilježiti Dan planete Zemlje. Taj datum predstavlja idealan trenutak da se zapitamo kako Zemlja, kojoj smo posvetili ovaj jedan dan u godini, reagira na naša djela u svih ostalih 364 dana? Može li ta jedna gesta dobre volje koju ćemo učiniti postati naša rutina?
Zemlja nam pruža termelje za život, ona nas hrani, udišemo njen zrak, njenu vodu pijemo, u njenoj prirodi uživamo. U isto vrijeme, svojim načinima življenja i ponašanja bezobzirno trošimo njene prirodne resurse i opterećujemo okoliš. Krčimo šume kako bismo povećali prostor za različite oblike izgradnje, ispuštamo otpadne vode u rijeke i jezera, stvaramo velike količine otpada, zagađujemo atmosferu izduvnim gasovima, nepromišljeno koristimo otrove i hemikalije u razne svrhe.
Sve veće koncentracije stakleničkih gasova, polako ali sigurno, povećavaju globalnu temperaturu, dok freoni ispušteni iz rashladnih sistema razaraju ozonki omotač oko Zemlje, čime površina naše planete biva sve jače izložena UV zračenju.

Imajući na umu da, zajedno sa cjelokupnim čovječanstvom, i mi u Bosni i Hercegovini, prolazimo kroz kritičan period Zemljine istorije, neophodno je da se, i ovog i svakog narednog 22. aprila/travnja, preispitamo jesmo li i šta učinili, i šta činimo za svoju vlastitu dobrobit? Jesmo li bili i jesmo li i dalje zaista djelotvorni i iskreni u svim našim aktivnostima, koje bi i nama, i našoj djeci, i unucima i praunucima obezbijedili zdravo i perspektivno življenje? Odgovor je DA, ali naravno, još mnogo posla je i pred nama.
Donesen je niz zakona koji se tiču zaštite komponenti okoliša, ratificirano je više konvencija iz domena zaštite okoliša, usvojena je Federalna strategija zaštite okoliša, u skladu sa Strateškim planom za zaštitu biodiverziteta za period 2011-2020. godina i tzv. Aichi ciljevima, Bosna i Hercegovina radi izmjene i dopune svoje Nacionalne strategije za zaštitu biodiverziteta sa akcionim planom, usklađuje se aktuelna okolinska legislativa sa okolinskom Direktivama Evropske unije, itd., itd.

Kao i svih dosadašnjih godina, i ove će, 2014. godine, na dan 22. aprila/travnja, fokus biti na jednom od niza okolinskih izazova prisutnih u vremenu u kojem živimo. Kako svjetska populacija sve više migrira u gradove, a sumorna realnost klimatskih promjena postaje sve očitija, potreba da se stvore održive zajednice je važnija nego ikada. Dan planete Zemlje 2014. godine će tražiti da se upravo to i pokrene, kroz svoju globalnu temu Zeleni gradovi (Green Cities). Ukazaće se javnosti na činjenicu da, uz pametno investiranje u održivu tehnologiju, delekovidu politiku, te obrazovanu i aktivnu javnost, možemo transformirati naše gradove i uspostaviti održivu budućnost. Ništa nije moćnije od kolektivnog djelovanja milijarde ljudi.

Rukovođeni idejom-vodiljom Povelje o Zemlji da smo "uz svu veličanstvenu raznolikost kultura i običaja jedna ljudska porodica i zajednica na Zemlji koja dijeli istu sudbinu", te da se "moramo povezati kako bismo stvorili održivo globalno društvo utemeljeno na poštovanju prirode.....", te obavezama koju nam, prevashodno, nalažu Okvirna konvencija o klimatskim promjena i Konvencija o biološkoj raznolikosti koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, ovogodišnja tema Dana planete zemlje Zeleni gradovi (Green Cities) podstiče nas da, u skladu sa sloganom 'mislimo globalno, a djelujmo lokalno', nastavimo započete i pokrenemo nove aktivnosti koje će voditi ka zaustavljanju bahatog trošenja prirode i Zemljinih resursa i stvaranju uslova za zdravo življenje i dugovječnost sadašnjim i budućim generacijama

Uz čestitke u povodu Dana planete Zemlje, pridružujemo se završnoj poruci Povelje o Zemlji
"Neka naše vrijeme bude zapamćeno po buđenju novog poštovanja za život, čvrstoj riješenosti za postizanjem održivosti, ubrzanju borbe za pravdu i mir, te radosnom slavljenju života!"