Sri, 28. Sep. 2011.
Zakoni i politike o upravljanju šumama u Ruandi, Gambiji i SAD-u, među 17 nominiranih zemalja, pobijedili su i dobili Nagradu za Politiku Budućnosti za 2011. godinu New York, 21. septembar/ru...
Zakoni i politike o upravljanju šumama u Ruandi, Gambiji i SAD-u, među 17 nominiranih zemalja, pobijedili su i dobili Nagradu za Politiku Budućnosti za 2011. godinu
New York, 21. septembar/rujan 2011. godine. Nacionalna politika upravljanja šumama Ruande proglašena je dobitnikom Nagrade za Politiku Budućnosti za 2011. godinu. Politika upravljanja šumama na razini lokalne zajednice Gambije, kao i Akt iz Lacey-a sa dopunama iz 2008. godine SAD-a su dobitnici Srebrene Nagrade. Tri navedene politike, koje na najučinkovitiji način doprinose zaštiti i održivom razvoju šuma za dobrobit sadašnjih i budućih generacija, proglašene su pobjedničkim 21. septembra/rujna 2011. godine u sjedištu Ujedinjenih Naroda u New York-u.
Proglašenje dobitnika Nagrade propraćeno je svečanom ceremonijom koju su, u Central Park Zoo, zajedno upriličili Svjetsko Vijeće za Budućnost, Tajništvo Foruma Ujedinjenih naroda o šumama-UNFF (United Nations Forum on Forests), Tajništvo Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti-CBD (Convention on Biological Diversity), Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu-FAO (Food and Agriculture Organization) i Vijeće za upravljanje šumama, a domaćin je bilo Društvo za zaštitu divljine.
"Primjerena politička rješenja već egzistiraju. Nagrada za Politiku Budućnosti slavi ona najbolja. Cilj nagrade je da, na globalnoj razini, podigne svijest javnosti o značaju ovih politika, te da ubrza političke akcije. Nama su potrebne vizionarske politike koje predstavljaju potporu održivom i pravednijem svijetu i zaštiti budućih generacija" izjavila je Alexandra Wandel, direktor Svjetskog Vijeća za Budućnost-međunarodne organizacije za istraživanje politike, koja opsklrbljuje donositelje odluka učinkovitim političkim rješenjima. Nagradom za Politiku Budućnosti za 2011. godinu željelo se, s puno pažnje, ukazati na uspješne akcije i izazove sa kojima se suočavaju šume širom svijeta i ljudi koji o njima ovise.
"Ruanda je tražila da njene šume ne budu samo nacionalni prioritet, nego da se, također, koriste i kao platforma za revolucioniranje njenih stavova o pravima žena i zdravom okolišu", izjavila je Wangari Maathai, dobitnica Nobelove nagrade za mir, počasni član Svjetskog Vijeća za Budućnost i osnivač organizacije Green Belt Movement (Pokret za Zeleni Pojas).
Uprkos kontinuiranom porastu broja stanovnika i pritisaka na zemljište, Ruanda je na putu da dostigne svoj cilj – da površina pod šumama bude 30% od ukupne površine zemlje, što predstavlja važan preokret u postojećem trendu smanjenja šumskog pokrivača. Površine pod šumama su, od 1990. godine, već povećane za 37%. Poduzete su krupne aktivnosti na pošumljavanju i sadnji autohtonih biljnih vrsta u kojima je učestvovalo lokalno stanovništvo, a implementirane su i nove mjere kao što su agro-šumarstvo i edukacija o upravljanju šumama. Ruanda je, također, i pionir u zabrani korištenja plastičnih vrećica: 2008. godine uveden je zakon kojim se u zemlji zabranjuje proizvodnja, uvoz, korištenje i prodaja polietilenskih vrećica.
Ahmed Djoghlaf, izvršni sekretar Konvencije o biološkoj raznolikosti i počasni član Svjetskog Vijeća za Budućnost posjetili su ove godine Ruandu, zajedno sa ambasadorom dobre volje Edwardom Nortonom, i tom prilikom gosp. Djoghlaf je izjavio: "Ruanda predstavlja inspiraciju za svijet. Nacionalna politika kojom se, putem programa obnove, želi postići izlječenje i obnova prirode na teritoriji cijele zemlje, predstavljati će osnov za zdravo i fleksibilno društvo budućnosti. Ova politika daje Ruandi čvrsto mjesto na mapi globalnog vodstva u oblasti zaštite okoliša, i nadam se da će je još mnoge zemlje slijediti".
Prva Srebrena Nagrada pripala je Politici upravljanja šumama na nivou lokalne zajednice Gambije, koja je omogućila da se provodi održivo upravljanje šumama i smanjenje siromaštva, prepuštajući kontrolu nad šumama lokalnim zajednicama koje ih koriste.
Eduardo Rojas Briales, zamjenik glavnog direktora FAO-a izjavio je: "Uspjeh Gambijske Politike upravljanja šumama na nivou lokalne zajednice dokazuje da čak i u najsiromašnijim zemljama svijeta, uz valjanu politiku i adekvatnu legislativu, ruralno stanovništvo može imati ekonomsku korist i značajno poboljšanje sigurnosti hrane. Inovativna politika Gambije, koja se ogleda u vlasničkoj tranziciji šumskog zemljišta sa državnog na nivo lokalnih zajednica, omogućila je da se smanje nezakonita sječa šuma i koristi koje iz toga proizilaze. Ova politika, također, omogućuje da se smanje nezakonite sječe šuma i pojave šumskih požara u šumskim područjima u vlasništvu lokalnih zajednica, te doprinosi razvoju trgovine sa otpatcima od drveta (iver) i šumskim proizvodima, od koje ekonomsku korist imaju žene i ruralno stanovništvo. To je bitno priznati kao uspjeh, a kreatorima politika širom svijeta ukazati na njih kao na moguća rješenja koja mogu biti primijenjena i u drugim zamljama".
Ekološke dobiti koje proističu iz zaštite šuma obuhvaćaju i značajnije ublažavanje klimatskih promjena, kroz smanjenje dezertifikacije, te reduciranje šumskih požara i nezakonite sječe šuma.
Druga Srebrena Nagrada pripala je Aktu iz Lacey-a sa dopunama iz 2008. godine SAD-a, kojim se zabranjuje bilo kakva trgovina drvnom građom i proizvodima od bilja koji potiču iz zemalja SAD-a ili bilo koje strane zemlje, a za koje se zna da su dobiveni na nezakonit način. "Akt iz Lacey-a nameće da se ovakav primjer na učinkovit način uvrsti u okolinsko zakonodavstvo čak i u najsiromašnijim zemljama, kako bi se biosfera zaštitila i na globalnom planu" rekao je član žirija Tewolde Berhan Egziabher, generalni direktor Direkcije za zaštitu okoliša Etiopije. Snaga ovog akta leži u tome što omogućuje da se odredi cilj i mjesto odgovornosti na svakom stupnju u lancu snabdijevanja drvnom građom. Ovaj dokument prisiljava uvoznike da preuzmu odgovornost za svoje proizvode od drveta, što je već polučilo pozitivne rezultate, koji se očituju kroz povećanu iscrpnu analizu i ocjenu kompanije i traženje da proizvodi od drveta budu certificirani.
Jan McAlpine, direktor Tajništva Foruma Ujedinjenih naroda o šumama (UNFF) je izjavio: "Obilježavanje inovacija koje donose korist šumama širom svijeta je jedan od primarnih ciljeva Međunarodne godine šuma 2011. Ovogodišnja Nagrada za Politiku Budućnosti prepoznaje politike koje su uspjele prevesti viziju za održivu budućnost u opipljive akcije. UNFF čestita trima pobjedničkim vladama u Ruandi, Gambiji i SAD-u na njihovim izuzetnim politikama za održivo upravljanje šumama, inkorporiranjem društvenih, okolišnih i ekonomskih akcija u održivu budućnost za svoje zemlje".
Međunarodni žiri, sastavljen od stručnjaka iz akademija, vlada, međunarodnih tijela, civilnog društva i autohtonih grupa sa svih ped kontinenata, ocijenjivao je još i nominacije politika za upravljanje šumama iz Butana, Nepala i Švicarske, zemalja koje su, također, konkurisale za nagradu.
Informacije o politikama koje su dobile nagradu
Ruanda: Nacionalna politika upravljanja šumama, inicirana 2004. godine Okoliš u Ruandi je izložen ogromnim pritiscima nakon genocida i sloma reda i zakona 1994. godine, zbog podivljale potražnje za drvetom u svrhu obnove zemlje. No, usprkos tim kontinuiranim pritscima, Ruanda je jedna od samo tri zemlje u Centralnoj i Zapadnoj Africi koja je postigla značajan obrat u trendu propadanja šumskog pokrivača. Nova Nacionalna politika upravljanja šumama, čiji je cilj da šume učini temeljima privrede i nacionalne ekološke ravnoteže, primjenjuje se od 2004. godine, a Zakon br. 57/2008 uveo je zabranu polietilenskih vrećica. Poduzimane su masovne akcije pošumljavanja i sadnje, koje su omogućile napredovanje autohtonih vrsta i uključivanje lokalnog stanovništva, primijenjene su nove mjere, kao što su agro-šumarstvo i edukacija iz oblasti upravljanja šumama, sa raznolikim ekološkim, društvenim i privrednim koristima. Rezultat svega navedenog jeste, da je Ruanda na putu da postigne svoj cilj, a to je da do 2020. godine 30% od njene ukupne površine bude pod šumama.
Gambija: Politika upravljanja šumama na razini lokalne zajednice, inicirana 1995. godine
Zambijski model upravljanja šumama na razini lokalnih zajednica predstavlja inovativan uspjeh. Cilj ovog modela je da se postigne održivo upravljanje šumama i smanji siromaštvo tako što će kontrolu nad šumama izvršavati lokalna zajednica koja te šume koristi. Usprkos činjenici da spada u red najsiromašnijih zemalja u svijetu, sa brzim rastom stanovništva, Gambija uspijeva da se odupire trendu krčenja šuma u regiji Zapadne i Centralne Afrike, što se ogleda u povećanju površina pod šumama za 8,5% tijekom protekla dva desetljeća. Koristeći fazni pristup, politika uključuje dalekosežnu vlasničku tranziciju šumskog zemljišta, tj. prenos vlasništva nad šumama sa državne razine u trajno vlasništvo lokalne zajednice (što trenutno iznosi 12% od ukupnog šumskog zemljišta). Ova politika, također, omogućuje da se smanje nezakonite sječe šuma i pojave šumskih požara u šumskim područjima u vlasništvu lokalnih zajednica, te doprinosi razvoju trgovine sa otpatcima od drveta (iver) i šumskim proizvodima, od koje ekonomsku korist imaju žene i ruralno stanovništvo.
SAD: Akt iz Lacey-a sa dopunama iz 2008. godine
Nezakonita sječa šuma i međunarodna trgovina drvnom građom dobijenom na nezakonit način, prepoznati su kao krupan globalni problem koji izaziva štetu u okolišu, zemljama nanosi bilionske štete koje se očituju kroz neneplaćene poreze, doprinosi jačanju korupcije, te narušava vladavinu prava i dobrog upravljanja. USA su postale prva zemlja u svijetu koja je donijela direktne mjere krivično izvršne zabrane na uvoz nelegalno dobivene drvne građe. Problem je riješen tako što se od uvoznika proizvoda od drveta i ostalih učesnika u snabdjevačkom lancu, traži da osiguraju da drvo koje posjeduju ima legalno porijeklo. Dopune Akta iz Lacey-a su prisilile uvoznike da preuzmu odgovornost za svoje proizvode od drveta, što je već polučilo pozitivne rezultate, koji se očituju kroz povećanu iscrpnu analizu i ocjenu kompanije i traženje da proizvodi od drveta budu certificirani. Potencijal Akta je i značajno smanjenje nezakonite sječe šuma putem povlačenja ogromnih nagrada dobijenih od ilegalnih drvosječa sa međunarodnog tržišta.
Osnovne informacije o Nagradi za Politiku Budućnosti
20 politika o upravljanju šumama iz 16 zemalja bile su nominirane za Nagradu za Politiku Budućnosti. Svoje nominacije su dostavile brojne međunarodne organizacije, među kojima treba istaći:
- Razvojni program Ujedinjenih Naroda-UNDP (United Nations Development Programme),
- Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu-FAO (Food and Agriculture Organization),
- Tajništvo Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti-SCBD (Secretariat of the Convention on Biological Diversity),
- Međunarodna unija za zaštitu prirode-IUCN (International Union for Conservation of Nature),
- Njemačka agencija za međunarodnu saradnju-GIZ.
Žiri čine stručnjaci koji se bave zaštitom i održivim upravljanjem šumama sa svih pet kontinenata i to su:
- Jan McAlpine, direktor, Forum Ujedinjenih naroda o šumama,
- Prof. Marie Claire Cordonier Segger, direktor, Centar za međunarodni održivi razvoj,
- Jakob von Uexkull, predsjedavajući, Svjetsko Vijeće za Budućnost
- Tewolde Berhan Egiabher, generalni direktor, Direkcija za zaštitu okoliša, Etiopija,
- Simone Lovera, koordinator za upravljanje, Globalna koalicja za šume,
- Pauline Tangiora, Maori elder from the Rongomaiwahine tribe.
U 2010. godini, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom biološke raznolikosti nagradu za Politiku Budućnosti dobio je Zakon o biološkoj raznolikosti Costa Rica-e iz 1998. godine.
Napomene:
Svjetsko Vijeće za Budućnost
Svjetsko Vijeće za Budućnost prenosi pravo interesa budućih generacija centrima gdje se kreira politika. Vijeće ima 50 eminentnih članova iz cijelog svijeta. Vijeće se bavi izazovima naše zajedničke budućnosti, te donositeljima odluka pruža učinkovita politička rješenja. Svjetsko Vijeće za Budućnost je registrirano kao dobrotvorna fondacija u Hamburgu, Njemačka.
Više informacija se može dobiti na: www.worldfuturecouncil.org
Informacije o Nagradi za Politiku Budućnosti mogu dobiti na: www.worldfuturecouncil.org/future policy award.html
Za dodatne informacije obratiti se:
- Ina Neuberger (Media), ina.neuberger@worldfuturecouncil.org
- Alexandra Wandel (Director), World Future Councile: +49 172 748 39 53, fpa@worldfuturecouncil.org
Međunarodna godina šuma
Generalna skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je 2011. godinu Međunarodnom godinom šuma sa ciljem podizanja svijesti o upravljanju, zaštiti i održivom razvoju svih tipova šuma. Temom ove Međunarodne godine šuma koja nosi naziv "Šume za ljude" obilježava se vodeća uloga ljudi u održivom upravljanju šumama. Tajništvo Foruma Ujedinjenih naroda o šumama pri Odsjeku za ekonomske i socijalne poslove sa sjedištem u New York-u, predstavlja focal point-a za implementaciju Međunarodne godine šuma. Tajništvo radi u suradnji sa vladama, Kolaborativnim partnerstvom za šume i međunarodnim, regionalnim u sub-regionalnim organizacijama i procesima, kao i sa relevantnim važnim skupinama.
Više informacija se može dobiti na: www.un.org/forests
Za dodatne informacije kontaktirati:
- Mita Sen, sen@un.org
- Sylvia Chen, chen14@un.org
Forum Ujedinjenih Naroda o šumama
Forum Ujedinjenih Naroda o šumama- UNFF (United Nations Forum on Forests) je međuvladin politički forum koji promovira "upravljanje, zaštitu i održivi razvoj svih tipova šuma i učvršćuje, u tu svrhu, dugoročno političko opredjeljenje". Forum je, 2000. godine, uspostavilo Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih Naroda-ECOSOC i čine ga sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. UNFF je, 2007. godine, usvojio smjernice UN-a pod nazivom "Instrument o svim tipovima šuma koji nisu pravno obavezujući (Instrument o šumama)". Instrument obezbjeđuje sveobuhvatni okvir za nacionalne akcije i međunarodnu saradnju sa ciljem da se smanji krčenje šuma, spriječi degradacija šuma, unaprijede održivi uslovi za život i smanji siromaštvo za sve ljude čiji život zavisi od šuma. Sekretarijat UNFF-a se nalazi u sjedištu Ujedinjenih Naroda u New York-u.
Više informacija se može dobiti na: www.un.org/esa/forests/
Za dodatne informacije kontaktirati
- Mita Sen, sen@un.org
- Sylvia Chen, chen14@un.org
Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti-CBD
Konvencija o biološkoj raznolikosti donesena je na Sammitu o Zemlji održanom u Rio de Janeiru 1992. godine, a stupila je na snagu u decembru/prosincu 1993. godine. Konvencija predstavlja međunarodni sporazum za zaštitu biološke raznolikosti, održivo korištenje komponenti biodiverziteta i pravičnu podjelu koristi koje proizilaze iz korištenja genetičkih resursa. Konvencija broji 193 članice. Konvencija ima za cilj da ukaže na sve opasnosti koje prijete biološkoj raznolikosti i uslugama koje daju ekosustavi, uključujući i opasnosti koje potiču od klimatskih promjena, kroz znanstvene procjene, razvoj instrumenata, inicijativa i procesa, transfer tehnologija i dobrih praksi, te kroz puno i aktivno uključivanje relevantnih interesnih grupa, kao što su domicilne i lokalne zajednice, omladina, nevladine organizacije, žene i poslovne zajednice. Kartagena Protokol o biosigurnosti predstavlja sporazum koji proizilazi iz Konvencije. Cilj sporazuma je da zaštiti biološku raznolikost od potencijalnih rizika od modificiranih organizama koji su rezultat modernih tehnologija. Do danas su 160 zemalja plus Evropska Unija ratificirali Kartagena Protokol. Sjedište Sekretarijata Konvencije i njezinog Kartagena Protokola je u Montrealu, Kanada.
Više informacija se može dobiti na: www.cbd.int
Za dodatne informacije kontaktirati
- David Ainsworth, david.ainsworth@cbd.int, ili +1 514 287 7025
- Johan Hedlund, johan.hedlund@cbd.int, ili +1 514 287 6670
Organizacija za hranu i poljoprivredu-FAO
Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu rukovodi međunarodnim akcijama kako bi se pobijedila glad u svijetu. Opslužujući kako razvijene, tako i zemlje u razvoju, FAO predstavlja neutralni forum gdje svi narodi ravnopravno pregovaraju i sporazumijevaju se. FAO je, također, izvor znanja i informacija, FAO pomaže zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da moderniziraju i unaprijede poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo i osuguraju dobru ishranu za sve. Od svog osnutka 1945. godine, FAO posebnu pažnju poklanja razvoju ruralnih područja, u kojima živi 70% od ukupnog broja siromašnog i gladnog stanovništva u svijetu.
Za dodatne informacije kontaktirati
- Maria De Cristofaro, Maria.decristofaro@fao.org ili +39 06 570 52120
- Irina Utkina, Irina.Utkina@fao.org ili +39 06 570 52542 / +39 34 88 967 961
Posebna Informacija
U vrijeme kada je u pripremi za objavljivanje na Web-stranici ovog Ministarstva bilo Priopćenje za javnost Tajništva Konvencije o biološkoj raznolikosti o dodjeli Nagrade za Politiku Budućnosti 2011. Najboljim politikama za upravljanje šumama, održanoj 21. septembra/rujna 2011. godine u sjedištu Ujedinjenih Naroda u New York-u, u kome se, između ostalog, navodi i izjava nobelovke Wangari Maathai, u dnevnom listu "Oslobođenje" od 27. septembra/rujna 2011. godine, objavljena je vijest o smrti ove izuzetne žene iz Kenije, koja je svoj život i rad posvetila zaštiti okoliša, borbi protiv uništenja šuma, promociji prava žena i zalaganju za transparentan rad kenijske vlade. Gospođa Wangari Maathai je za svoj rad dobila Nobelovu nagradu 2004. godine.
Članak objavljen u dnevnom listu "Oslobođenje" od 27. septembra/rujna 2011. godine objavljujemo u cjelosti na Web-stranici ovog Ministarstva.
Priložene datoteke