Pon, 01. Feb. 2016.
PORUKA BRAULIA FERREIRA DE SOUZA DIAS, IZVRŠNOG SEKRETARA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI povodom SVJETSKOG DANA MOČVARA 2. februara / veljače 2016. godine Močvare su danas...
PORUKA BRAULIA FERREIRA DE SOUZA DIAS,
IZVRŠNOG SEKRETARA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI
povodom
SVJETSKOG DANA MOČVARA 2. februara / veljače 2016. godine
Močvare su danas neophodne za ljudsko zdravlje i napredak, a koristi koje pružaju imaju ogromnu ekonomsku i društvenu vrijednost. Kako je potvrđeno u izvještaju „Ekonomija ekosistema i biološke raznolikosti: Voda i močvare“ pripremljenom 2013. godine, usluge koje pružaju močvarni ekosistemi su najznačajnije u odnosu na sve druge tipove ekosistema.
Koristi koje pružaju močvare ljudima mogu biti direktne i indirektne. Uloga močvara kao prirodne infrastrukture ogleda se u doprinosu snabdijevanja vodom za piće, zaštiti od ekstremnih poplava i suša, te recikliranju nutrijenata i hemikalija čime nam pomažu u održivom upravljanju otpadom. Ove i druge indirektne koristi koje pružaju močvare omogućuju našem društvu i gospodarstvu da nastave funkcionirati i time podrže opstanak bogatih i siromašnih podjednako.
Močvare su osnova za opstanak širom svijeta, te predstavljaju glavni izvor zapošljavanja na globalnom nivou. Približno bilion ljudi u Aziji, Africi i Americi ovisi o uzgoju riže u močvarnim područjima. Oko 660 miliona ljudi je ovisno o ribarstvu i akvakulturi u močvarama. Međunarodni turizam ostvaruje preko 1 trilion USD širom svijeta, što čini oko 9% globalnog zapošljavanja. Polovina tih turista je orijentirana ka močvarnim područjima.
Uprkos ogromnim koristima koje pružaju, veliki broj močvarnih ekosistema je izgubljen i ugrožen. Procjene koje su nedavno urađene, pokazuju da je 64% svjetskih močvara nestalo od 1900. godine i 90% od 1700. godine. Praćenjem populacija slatkovodnih vrsta ustanovljeno je da je njihov broj smanjen za 76% u periodu između 1970. i 2010. godine, a pad broja populacija slatkovodnih vrsta je ubrzan do nivoa gubitka od oko 1,5 % godišnje. Razlog toga je što su močvare jako osjetljive na razvoj, posebno kad je u pitanju povećano korištenje vode, razvoj poljoprivrede, urbanizacija i zagađenje. Još postoje i problemi prepoznavanja vrijednosti močvarnih područja i uključivanja njihove održivosti u proces planiranja.
U cilju osiguranja održivosti, Sekreterijat Konvencije o biološkoj raznolikosti aktivno provodi aktivnosti na uključivanju biološke raznolikosti i ekosistema u razvoj. Uspješan primjer je u vezi sa nedavno usvojenom Agendom za održivi razvoj do 2030. godine gdje je Konvencija o biološkoj raznolikosti, zajedno sa Ramsarskom konvencijom, dala doprinos u potvrđivanju da je zaštita i restauracija ekosistema, posebno močvarnih, ključni zahtjev za dostizanje cilja 6 (osiguranje dostupnosti vode svima i održivo upravljanje vodama i sanitacijom). Ovo se odražava i u cilju 6.6 (do 2020. godine, zaštiti i obnoviti za vodu vezane ekosisteme, uključujući planinske, šumske, močvarne, riječne, akvifere i jezera) koji je izveden iz Aichi cilja 14 Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Zadovoljstvo mi je što mogu reći da postoji napredak po ovom pitanju, ali sam također svjestan da treba još puno toga uraditi, posebno na terenu. Povodom proslave Svjetskog dana močvara, sa zadovoljstvom naglašavam uspješno partnerstvo i saradnju sa Ramsarskom konvencijom. Nadam se da ćemo se u obilježavanju dana ovih divnih i značajnih ekosistema podsjetiti na potrebu za unapređenjem akcija u svrhu njihovog opstanka.