Sri, 19. Dec. 2012.
Zemlje su uspješno pokrenule novo obvezujuće razdoblje u okviru Kyoto Protokola, usaglasile striktan raspored za usvajanje univerzalnog sporazuma o klimatskim promjenama do 2015. godine, te do...
Zemlje su uspješno pokrenule novo obvezujuće razdoblje u okviru Kyoto Protokola, usaglasile striktan raspored za usvajanje univerzalnog sporazuma o klimatskim promjenama do 2015. godine, te dogovorile na koji način potaknuti potrebne težnje kao odgovore na klimatske promjene.
Na Konferenciji Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama održanoj u Dohi, Katar (COP18/CMP8), zemlje su poduzele daljnji bitan korak u globalnom odgovoru na klimatske promjene.
Zemlje su uspješno pokrenule novi obavezujući period u okviru Kyoto Protokola, usaglasile striktan raspored za usvajanje univerzalnog sporazuma o klimatskim promjenama do 2015. godine, te dogovorile na koji način potaknuti potrebne težnje kao odgovore na klimatske promjene. One su, također, podržale dovršenje novih institucija, te dogovorile načine i sredstva za dodjelu uvećanih finansijskih sredstava i tehnologija zemljama u razvoju.
"Doha je otvorila nova vrata sve većim težnjama za postizanje ciljeva i proširenim akcijama – Vrata Dohe za klimatske promjene. Katar je ponosan što je bio u mogućnosti da ovamo dovede predstavnike vlada kako bi se postigao ovaj povijesni zadatak. Zahvaljujem se svim predstavnicima vlada i ministrima na njihovom radu na postizanju ovog uspjeha. Vlade se sada moraju brzo kretati kroz Vrata Dohe, idući naprijed sa rješenjima za klimatske promjene", rekao je predsjednik COP-a Abdullah bin Hamad Al-Attiyah.
Izvršna tajnica Okvirne konvencije Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC – United Nations Framework Convention on Climate Change), Christiana Figueres, pozvala je zemlje da budu efikasne u implementiranju onog što je dogovoreno u Dohi, kako bi se izbjegao porast globalne temperature od dva stepena Celzijusa (20C) što se smatra granicom čije prekoračenje bi izazvalo posljedice velikih razmjera.
"Čestitam Predsjedništvu Katara na vođenju složene i izazovima ispunjene konferencije. Pred nama je mnogo posla da se uradi. Doha je drugi korak u pravom smjeru, mada je pred nama još dug put. Vrata koja omogućuju da se izbjegne porast globalne temperature od dva stepena jedva da su otvorena. Nauka to pokazuje, a podaci to dokazuju", rekla je gospođa Figueres.
"Pregovori Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama moraju se sada fokusirati na konkretne načine i sredstva koja će ubrzati akcije da se postignu željeni ciljevi. Svijet ima novac i tehnologije da izbjegne porast temperature od dva stepena. Nakon Dohe, to je stvar obima, brzine, odlučnosti i pridržavanja rasporeda", gospođa Figueres je, također, izjavila.
Predstavnici vlada su, u Dohi, uspješno zaključili rad u okviru Konvencije, koji je započeo na Baliu 2007. godine, uz garanciju da će se elementi ovog rada nastaviti i u okviru procesa Ujedinjenih Naroda vezanog za klimatske promjene.
Sljedeća važna Konferencija Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama – COP19/CMP9 – održat će se krajem 2013. godine u Varšavi, Poljska.
Detaljniji prikaz rezultata sa Konferencije u Dohi – COP18/COP8
1) Izmjene Kyoto Protokola
• Kyoto Protokol, kao jedini postojeći i obavezujući sporazum prema kome se razvijene zemlje obavezuju da smanje emisiju stakleničkih gasova, izmijenjen je tako što će se produžiti od 01. januara/siječnja 2013. godine.
• Vlade su odlučile da će drugi obavezujući period trajati osam (8) godina.
• Dogovoreni su zakonski uvjeti koji će omogućiti nesmetan nastavak Protokola.
• Zadržana su važna pravila finansijskog obračuna.
• Zemlje koje i nadalje preuzimaju obaveze u skladu sa Kyoto Protokolom, saglasile su se da će preispitati svoje obaveze koje se odnose na smanjenje emisija stakleničkih gasova najkasnije do 2014. godine, s ciljem da povećaju svoje napore u dostizanju ciljeva kojima teže.
• Tržišni mehanizmi Kyoto Protokola – Mehanizam čistog razvoja (CDM-Clean Development Mechanism), Zajednička provedba (JI-Joint Implementation) i Međunarodna trgovina emisijama (IET-International Emissins Trading) – mogu se nastaviti od 2013. godine.
• Pristup mehanizmima se neće prekidati za sve razvijene zemlje koje su prihvatile ciljeve za drugi obavezujući period.
• Zajednička provedba (JI) će nastaviti sa radom, sa dogovorenim tehničkim pravilima koja će omogućiti davanje kredita, onda kada su u zemlji domaćinu i formalno ustanovljeni ciljevi za smanjenje emisija.
• Australia, Evropska Unija, Japan, Lihtenštajn, Monako i Švajcarska su izjavile da neće prenijeti bilo kakav kreditni višak od trgovine emisijama (Dodijeljeni iznosi) u drugi obavezujući period Kyoto Protokola.
2) Vremenski raspored za globalni sporazum o klimatskim promjenama do 2015. godine i jačanje napora za postizanje zacrtanih ciljeva prije 2020. godine
• Vlade su se sporazumjele da će ubrzano raditi na izradi univerzalnog sporazuma o klimatskim promjenama, koji će biti usvojen do 2015. godine, a od 2020. godine obuhvatati sve zemlje, te da će iznaći načine da se, prije 2020. godine, i pored postojećih obaveza, povećaju napore za smanjenje emisija kako bi se svijet onemogućio porast globalne temperature od dva stepena Celzijusa (20C).
• U 2013. godini treba da se održi značajan broj sastanaka i radionica, čiji je cilj priprema novog sporazuma i iznalaženje načina da se povećaju napori za postizanje ciljeva kojima se teži.
• Vlade su se saglasile da će, do 01. marta/ožujka, dostaviti Sekretarijatu Ujedinjenih Naroda za klimatske promjene informaciju, pregled i prijedloge koji se odnose na akcije, inicijative i opcije za poboljšanje aktivnosti usmjerenih na postizanje ciljeva kojima se teži.
• Dijelovi pregovaračkog teksta treba da budu dostupni prije kraja 2014. godine, kako bi nacrt pregovaračkog teksta bio na raspolaganju prije maja/svibnja 2015. godine.
• U Dohi je, Generalni sekretar Ujedinjenih Naroda Ban Ki-moon izjavio da će, u 2014. godini, sazvati lidere svijeta da mobiliziraju političku volju kako bi se osiguralo da zadani rok, a to je 2015. godina, bude ispunjen.
3) Završetak nove infrastrikture
• U Dohi, vlade su učinile značajan napredak u završavanju nove infrastrukture u smislu usmjeravanja tehnologije i finansijskih sredstava u zemlje u razvoju, kako bi se krenulo ka punoj implementaciji nove infrastrukture i pružila podrška istoj. Ono što je najvažnije je, da su vlade:
o potvrdile izbor Republike Korea kao zemlje domaćina Zelenom klimatskom fondu (GCF-Green Climate Fund) i Stalnom odboru za finansije; očekuje se da će Zeleni klimatski fond početi sa radom u Songdo-u u drugoj polovini 2013. godine, što znači da će aktivnosti započeti u 2014. godini;
o potvrdile da konzorcijum predvođen UNEP-om bude domaćin Klimatskom tehnološkom centru (CTC-Climate Technology Center) za početni period od pet godina; CTC i njemu pripadajuća Mreža je instrument za provedbu Tehnološkog mehanizma UNFCCC-a; vlade su se, također, složile da se uspostavi savjetodavni odbor CTC-a.
4) Dugoročno finansiranje vezano za klimatske promjene
• Razvijene zemlje su, još jednom, potvrdile svoju obavezu i obećanja koja su dale da će nastaviti da dugoročno pružaju finansijsku podršku zemljama u razvoju sa ciljem da se, do 2020. godine, mobilizira 100 biliona US$ za prilagođavanje klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje.
• Sporazum, također, podstiče razvijene zemlje da povećaju napore kako bi se obezbijedila finansijska sredstva za period od 2013. do 2015. godine, i to najmanje na nivou prosječnog godišnjeg iznosa iz perioda 2010-2012. godina. Na taj način, finansijska podrška bi tekla u kontinuitetu, bez zastoja, a tako bi se i napori ojačavali.
• Vlade će, u 2013. godini, nastaviti sa programom rada vezanim za dugoročno finansiranje, a koji predstavlja doprinos postojećim naporima za uvećanje finansijske pomoći, kako bi se učesnicima sljedećeg COP-a moglo predočiti šta se, u tom smislu, postiglo.
• U dohi su, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Danska, Švedska i Komisija Evropske Unije predočili konkretne finensijske obaveze za period do 2015. godine, u ukupnom iznosu od približno 6 biliona US$.
Ostali ključni rezultati postignuti na COP-u18/CMP-8 u Dohi
Osvrt
• Vlade su pokrenule snažan proces praćenja postizanja dugoročnih ciljeva koji se odnose na temperature i kojim se, unaprijed, vrši stvarna provjera opasnosti od klimatskih promjena i mogućih potreba za pokretanjem daljnjih akcija.
Prilagođavanje
• Vlade su identificirale načine za dalje jačanje adaptivnih sposobnosti najugroženijih, a jedan od njih je i bolje planiranje.
• Utvrđen je i put ka postizanju konkretnih institucionalnih sporazuma, koji će najugroženijim populacijama obezbijediti zaštitu od gubitaka i šteta uzrokovanih sporo nastajućim pojavama, kao što je podizanje nivoa mora.
• Dogovoreni su načini provođenja Nacionalnih planova za prilagođavanje za najnerazvijenije zemlje, što podrazumijeva i povezivanje fondova i druge pomoći.
Podrška aktivnostima u zemljama u razvoju
• Vlade su završile registar za evidentiranje aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena u zemljama u razvoju za koje su potrebna odobrenja ili finansujska podrška. Registar će predstavljati fleksibilnu, dinamičnu, umreženu platformu.
• U Dohi je usaglašen novi program rada za jačanje kapaciteta kroz edukaciju vezanu za klimatske promjene, te promjene pri donošenju odluka. To je značajno za stvaranje spontane podrške na putu ka novom režimu u borbi protiv klimatskih promjena nakon 2020. godine.
Novi tržišni mahanizmi
• Usglašen je program rada za dalju razradu novih tržišnih mehanizama u okviru UNFCCC-a, te propisani mogući elementi za njegovo funkcionisanje.
• Utvrđen je program rada za izradu okvira za prepoznavanje mehanizama izvan UNFCCC-a, kao što su akcioni programi koji se provode na nivou države, ili bilateralni akcioni programi i programi pomoći; također je dogovoreno da će razvijene zemlje razmotriti svoju ulogu u pružanju pomoći zemljama u razvoju da ispune svoje ciljeve ublažavanja klimatskih promjena.
Aktivnosti koje se odnose na šume
• Vlade su, u Dohi, dodatno pojasnile načine za mjerenje sječe šuma, te osigurale podršku naporima u borbi protiv sječe šuma
Skupljanje i skladištenje ugljen dioksida
• Vlade su sagledale načine kojima će se osigurati učinkovitost i okolinski integritet projekata u okviru Mehanizma čistog razvoja (CDM), pomoću kog se emisije ugljen dioksida skupljaju i skladište.
Razvoj i transfer tehnologija
• Razvijene zemlje su poduzele aktivnosti koje omogućuju razvoj i transfer tehnologija kao pomoć zemljama u razvoju da prilagode i ograniče svoje emisije.
Izbjegavanje negativnih posljedica izazvanih aktivnostima u domenu klimatskih promjna
• U nekim slučajevima, provođenje aktivnosti kojima se redukuju emisije mogu polučiti negativne ekonomske i socijalne posljedice za druge zemlje. Vlade su, u Dohi, u okviru posebnog foruma, razmatrale mjere za rješavanje takvih posljedica.
O Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama – UNFCCC
Sa 195 zemalja članica, Okvirna konvencija Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) ima gotovo univerzalno članstvo i okosnica je Kyoto Protokola iz 1997. godine. Kyoto Protokol su ratificirale 193 zemlje članice UNFCCC-a. Prema Protokolu, 37 država, visoko industrijaliziranih i onih koje su u procesu prelaska na tržišnu ekonomiju, imaju pravnu obavezu ograničavanja i smanjenja emisija. Krajnji cilj oba ugovora – UNFCCC-a i Kyoto Protokola – je da održava koncentraciju stakleničkih gasova u atmosferi na nivou koji će spriječiti opasne antropogene uticaje na klimatski sustem