Izvješće i prijedlog mjera za rješavanje problema oko općinskih i regionalnih deponija

Izvješće i prijedlog mjera za rješavanje problema oko općinskih i regionalnih deponija

Uto, 21. Maj. 2013.


Federalno monistarstvo okoliša i turizma, u suradnji sa Svjetskom bankom provodilo je I fazu projekta „Upravljanje čvrstim otpadom“ od 2002. do 30.09.2010. godine. Iznos kreditnih...

Federalno monistarstvo okoliša i turizma, u suradnji sa Svjetskom bankom provodilo je I fazu projekta „Upravljanje čvrstim otpadom“ od 2002. do 30.09.2010. godine. Iznos kreditnih sredstava Svjetske banke bio je za Federaciju BiH 17,33 miliona $, uz sufinansiranje od strane F BiH u iznosu od 3,3 miliona $. Vlada F BiH je na svojoj 159. Sjednici održanoj 14.12.2010. godine usvojila finalno izvješće o realizaciji tog projekta, u kojem je urađeno:

- Sarajevo; proširena deponija sposobna za prijem komunalnog otpada,
- Zenica; izgrađena nova sanitarna deponija sposobna za prijem komunalnog otpada,
- Bihać; realiziran dio planiranih aktivnosti, nije izgrađena deponija,
- Mostar; realizirane planirane aktivnosti,
- Tuzla; realiziran dio aktivnosti u skladu sa raspoloživim sredstvima,
- Livno; realiziran dio aktivnosti u skladu sa raspoloživim sredstvima.

II faza projekta započela je krajem 2009. godine i trajat će do 28.02.2014. godine, a predviđeno je dovršenje aktivnosti u regijama Bihać, Zenica, Mostar i Livno, uz uključenje novih regija (Goražde, Srednja Bosna i dio Tuzlanskog kantona).


Učinak projekta do 01.05.2013. godine je sljedeći:

1. U funkciji su dvije regionalne deponije koje u stvarnosti djeluju kao općinske (Tuzla i Sarajevo), jer zbog malog kapaciteta ne mogu primati otpad sa drugih općina, iako odlažu otpad na zakonom predviđeni način;
2. Regionalna deponija Smiljevići, Zenica jedina prima komunalni otpad sa više općina u svom okruženju, mada u nedostatnim količinama, potrebnim za samoodrživost;
3. Po posljednjim informacijama, regionalna deponija "Deponija"d.o.o. Mostar, treba početi primati komunalni otpad do početka ljeta;
4. Regionalna deponija "Koričina" Livno je u fazi izgradnje ograde i pripreme za izgradnju prve kasete. Kako je u ovom projektu (zbog više sile), došlo do zamjene faza, pa su prvo nabavljeni strojevi, a zatim počeli građevinski radovi, može se u skoro vrijeme očekivati početak rada (prva polovica 2014. godine);
5. Nastavak projekta izgradnje regionalne deponije "Pakline" Tomislavgrad nije izgledan, jer je studija izvodljivosti pokazala ekonomsku neodrživost, prije svega zbog malog broja stanovnika;
6. Nastavak projekta izgradnje regionalne deponije "Grabež" Bihać takođe nije izgledan jer, zbog nedostatka dogovora između kantonalne i lokalne vlasti oko definiranja lokacije deponije;
7. Aktivnosti oko definiranja novih lokacija (regija Srednja Bosna i Živinice-Banovići) takođe su nepredvidljive, takođe zbog nedostatka dogovora između kantonalne i lokalne vlasti.

Od definiranja i uspostave regionalnih centara za upravljanje otpadom direktno ovisi i implementacija Federalne Strategije upravljanja otpadom i Zakona o upravljanju otpadom. U Federalnoj Strategiji upravljanja otpadom stoji da su sve općinske i međuopćinske deponije dužne da do 31.12.2011. godine izrade Plan prilagođavanja upravljanja otpadom (PPUO), u cilju prijedloga aktivnosti oko sanacije tijela deponije na kojemu se otpad odlaže na nesanitaran način, te aktivnosti prilagođavanja ostalog tijela deponije za sanitarno odlaganje otpada. To u praksi znači da do kraja 2011. godine, sve općinske deponije moraju imati planove za sanitarno odlaganje otpada na rok od 5 godina, do izgradnje regionalnih deponija.

FMOIT je od 2011. godine počeo sa sufinansiranjem unapređenja komunalne djelatnosti odobravanjem grant sredstava za one općinske deponije koje imaju planove sanacije, uz izrađen i odobren Plan prilagođavanja upravljanja otpadom. U 2011. odobreno je 1.2 milina KM, a u 2012. godini 1.5 milioma KM, a za 2013 godinu planirana su sredstva u iznosu od 2,3 miliona KM.

Ova politika mrkve sa jedne strane (grant sredstva) i batine sa druge strane (implementacija zakonske regulative) dala je neočekivano dobre rezultate. U nerednoj tabeli dat je pregled zahtjeva i odobrenja PPUO-a po godinama.

 



R.B.    Godina      Br. zahtjeva   Odobren PPUO    Rj. o zatvaranju     Izdane OD zatvaranje

1.            2011                   4                            4                              -

2.            2012                   22                         17                            4

3.            2013                   22                          7                             2                           1

4.            Ukupno              48                          28                           6                           1


Napomena: Stanja za 2013. Godinu odnosi se na period od 01.01. – 13.05.2013.

Obzirom da u F BiH postoji 81 registrirana općinska deponija, može se reći da je više od pola (59 %) općina i deponija, ušlo u proces legalizacije, odnosno implementacije Zakona o upravljanju otpadom.

Uspostava regionalnih centara za upravljanje otpadom i zatvaranje dosadašnjih općinskih deponija, vuče za sobom nužnost transformacije svih komunalnih poduzeća u Federaciji. Po ovoj Strategiji, komunalna poduzeća dužna su prikupljati otpad u svojoj sredini, raditi njegovu selekciju na komercijalni i nekomercijalni otpad. Time se postiže smanjivanje količina otpada za odlaganje i umanjivanje finansijskih obaveza prema regionalnom centru s jedne strane, te, s druge strane, profitiranje od prodaje prikupljenog komercijalnog otpada (željezo, plastika, papir), smanjenju troškova poslovanja, sve u cilju odgovornijeg odnosa svih učesnika u procesu zbrinjavanja otpada. Kako je sve ovo još daleko od naše stvarnosti, jer je dosadašnje nekontrolirano odlaganje bilo najjednostavnije i najekonomičnije za operatere, reforma u sektoru upravljanja otpadom najteže će se provoditi u reformi svijesti institucija i pojedinaca o potrebi iste. Potrebno je pojačati intenzitet rada Federalne inspekcije (prije svega jačanjem njenih kadrovskih potencijala), zatim je potrebno što žurnije uključivanje i županijske razine vlasti kao i Fond za zaštitu okoliša, koji može i mora početi izdvajati sredstva i za unapređivanje komunalne djelatnosti. Svemu ovome treba dodati i značajnu podršku Vlade Federacije BiH, koja svake godine povećava proračunska izdavanja za ovaj sektor, koja svakako treba nastaviti.

FMOIT će, u okviru svojih postojećih resursa, i dalje raditi na podizanju svijesti institucija i pojedinaca o nužnosti ove reforme. Njena implementacija u konačnici, uvodi nas u društvo ekološki osviještenih zajednica, koje se odgovorno ponašaju prema okolišu, kako bi naši ljudi i naši potomci živjeli u ugodnijoj i okolišno očuvanijoj sredini.