Pon, 07. Jul. 2014.
Predstavnik Federalnog ministarstva okoliša i turizma g-din Mladen Rudež, fokal point za provođenje Aarhuske konvencije UN u BiH uzeo je aktivno učešće na Petom sastanaku stra...
Predstavnik Federalnog ministarstva okoliša i turizma g-din Mladen Rudež, fokal point za provođenje Aarhuske konvencije UN u BiH uzeo je aktivno učešće na Petom sastanaku stranaka koji je održan u Maastrichtu 29 lipnja - 4 srpanj 2014. o raznim temama zaštite okoliša. Ove godine, Nizozemska je ugostila 46 zemalja sa ciljem da se razmjene iskustva o implementaciji Aarhuske konvencije i doprinese unaprijeđenju razvoju registra ispuštanja i prijenosa zagađenja (poznat kao MoP5-Aarhusu i PRTR) te razmjene iskustva zemlja, analizira program implementacije za period 2012-2014 i usvoje program rada zemalja članica za period 2015 - 2017 i strategija implementacije Konvencije za period 2015 - 2020.
Aarhus konvencija, nazvana po danskom gradu gdje je donesena Konvencija u 1998, je Konvencija Ujedinjenih naroda za okoliš koju je potpisalo više od 55 država u Pan-europskoj regiji stranaka. Konvencija pokriva pristup informacijama građanima, sudjelovanje u kreiranju politike zaštite okoliša i pristupa pravdi u vezi sa pitanjima zaštite okoliša. Tajništvo Konvencije (kao i Protokola) je sa sjedištem u Ženevi.
Svrha PRTR Protokol koji je sastavni dio Aarhuske konvencije je jačanje pristup informacijama održavanjem koherentnosti nacionalnih registrara ispuštanja štetnih tvari. PRTR obuhvata i industrijsko zagađenja kao i zagađenja iz drugih izvora.
Teme okruglih stolova na Petom sastanaku stranaka koji je održan u Maastrichtu 29 lipnja - 4 srpanj 2014. su bile:
1. Pravo na informaciju i demokracije okoliša,
2. Pravo na informaciju i društvenih medija.
Aarhus konvencija je temelj demokracije okoliša. Međutim, mišljenje je da bi se Konvencija mogla u budućnosti korisno ažurirati. Budući da živimo u informacionom dobu, da je svakodnevno dostupno više podataka, i da građani sve više brinu o svojoj životnoj sredini, pametni telefon se mogu koristiti za mjerenje kakvoće zraka, primjerice razina buke u blizini zračne luke, ili npr. praćenje kretanja ptica. Prikupljeni podataka bi se mogla koristiti u procesu donošenja odluka.
Tijekom sastanka Arhuška konvencija je rezultirala u nekoliko zanimljivih pitanja:
1. U kontekstu Arhuške konvencije postavlja se pitanje kada i kako treba da građani sudjeluju u izradi i donošenju provedbenih propisa kao i pri provođenju raznih procesa koji se tiču zaštite okoliša?
2. Kako bi se korisna iskustva mogla iskoristi u pitanjima zaštite okoliša? Kako ova iskustva objediniti i iskoristiti sa znanjem i iskustvima stručnjaka iz oblasti zaštite okoliša?
Održane su i dvije panel rasprave sa sljedećim temama:
1. Pravo na informaciju i demokracija okoliša,
2. Pravo na informaciju i društveni mediji.
Veoma je važno da i naša dražava i ubuduće uzme aktivno učešće u svim ovim dešavanjima i da svoj doprinos naporima Ekonomskog i socijalnog vijeća UN.