Sri, 26. Mar. 2014.
Šume su ključne za održivi razvoj. Na globalnom nivou, šume pokrivaju jednu trećinu zemljine površine. Šume su riznica biološke raznolikosti, koja nam, zauz...
Šume su ključne za održivi razvoj. Na globalnom nivou, šume pokrivaju jednu trećinu zemljine površine. Šume su riznica biološke raznolikosti, koja nam, zauzvrat, daje niz ekosistema i njihovih usluga ključnih za napredak i blagostanje. Šume pružaju ljudima vitalna dobra i usluge ekosistema, kao što su hrana, stočna hrana, voda, zaklon, hranljive materije i rekreacija. One, također, imaju i funkciju spremnika karbona.
Šume zauzimaju ključno mjesto u radu Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD). Sagledavajući povezanost između biološke raznolokosti, usluga ekosistema i blagostanja ljudi, Konvencija ističe da su vrijednosti šumskih ekosistema i biodiverziteta i dalje neadekvatno tretirani u okviru širih razvojnih politika koje se odnose na sječu šuma.
Članice Konvencije o biološkoj raznolikosti su, 2010. godine, usvojile Strateški plan za zaštitu biodiverziteta za period 2011-2020. godina, kako bi se ustanovili uzroci gubitka biološke raznolikosti, te ponudile inicijative za zaštitu dobara i koristi koje pružaju zdravi i otporni ekosistemi. Strateški plan obuhvata 20 glavnih ciljeva, poznatih pod nazivom Aichi ciljevi za zaštitu biodiverziteta, grupisanih u pet strateških ciljeva. Strateškim planom predviđene su, na međunarodnom nivou dogovorene obaveze usmjerene na zaštitu biodiverziteta, kao i na sredstva za njihovu realizaciju. Pet ciljeva se odnose isključivo na šume do 2020. godine, i to su:
• Najmanje za pola smanjiti stopu deforestacije i degradacije šuma (Cilj br.5)
• Održivo upravljati šumskim područjima (Cilj br. 7)
• Zaštititi najmanje 17% zemljišta kao dijela unaprijeđene mreže zaštićenih područja i njihovo povezivanje kroz pejsaž (Cilj br.11)
• Zaštititi ekosisteme koji pružaju neophodne usluge (Cilj br. 14)
• Obnoviti najmanje 15% od ukupno degradiranih ekosistema, doprinoseći tako, ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju na njih, te suzbijanju dezertifikacije (Cilj br. 15)
Ovi ciljevi podržavaju prošireni program rada CBD-a, usvojen 2002. godine, a koji se odnosi na šumski biodiverzitet, te dopunjuju druge međunarodno priznate političke obaveze o šumama iz Agende 21, uključujući i "Instrument za zaštitu svih tipova šuma koji nije pravno obavezujući" (Non-legally Bindung Instrument on All Types of Forests) i njegove globalne ciljeve. Zemlje članice Konvencije o biološkoj raznolikosti rade na svojim nacionalnim ciljevima u okviru Strateškog plana, koji predstavljaju dio njihovih ažuriranih nacionalnih strategija za zaštitu biodiverziteta sa akcionim planovima (NBSAPs). Trenutno, 179 zemalja članica CBD-a (93%) imaju sačinjen NBSAPs u skladu sa članom 6. Konvencije.
Sekretarijat CBD-a imao je tu privilegiju da radi sa članovima "Zajedničkog partnerstva za šume" (Collaborative Partnership on Forests) na izradi niza studija o finansiranju šuma, klimatskim promjenama i šumama i sl.
Poduzimane su, također, i bilateralne aktivnosti sa više partnera, kao što su FAO, Centar za međunarodna istraživanja u šumarstvu, Međunarodna organizacija za tropsku drvnu građu, UNEP, IUCN, Sekretarijat Okvirne konvencije o klimatskim promjenama i Sekretarijat Konvencije za suzbijanje dezertifikacije. Jedan takav skupni napor je poduzet kako bi se unaprijedile zajedničke agende, a kroz organiziranje niza radionica vezanih za izgradnju kapaciteta – u 2009. godini tematika je bila biodiverzitet, šume i klimatske promjene (REDD+), a sada zaštita i obnova ekosistema u kontekstu pejsaža.
Ovaj rad je pomogao zemljama da svoja opredjeljenja i obaveze pretoče u praktične akcije usmjerene ne samo ka zaštiti i održivosti biodiverziteta, već i prema iskorjenjivanju siromaštva, sigurnosti hrane, zapošljavanju i širim društveno-ekonomskim ciljevima.
Od kolike su važnosti šume i biodiverzitet za održivi razvoj, uočila je i međunarodna zajednica. Nakon osme sjednice "Otvorene radne grupe" (Open Working Group) za Ciljeve održivog razvoja" (Sustainable Development Goals-SDGs), održane u februaru/veljači 2014. godine, šume su postale jedna od 19 fokusiranih oblasti za SDGs.
Kako tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma glasi "Šume za održivi razvoj", podstičem zemlje da ocijene značaj svojih prirodnih šuma i društveno-ekonomski doprinos koje šume pružaju društvu u cjeliini. Više od 1,6 biliona ljudi širom svijeta ovisni su o šumama u smislu potreba za hranom, lijekovima i gorivom, radom i življenjem uopšte. Potrebno je da nađemo inovativne načine za zaštitu, obnovu i bolje upravljanje našim šumama i njihovim resursima za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. To je istinska budućnost koju želimo.
U povodu Međunarodnog dana šuma i u prilog ovoj poruci Izvršnog sekretara Konvencije o biološkoj raznolikosti, želimo da istaknemo da, u skladu sa Strateškim planom za zaštitu biodiverziteta za period 2011-2020. godina i tzv. Aichi ciljevima, Bosna i Hercegovina radi izmjene i dopune svoje Nacionalne strategije za zaštitu biodiverziteta sa akcionim planom, u kojoj će značajno mjesto imati šume i šumski ekosistemi.