Čet, 17. Jan. 2013.
Od prve Konferencije koja je održana u Trondheim-u 1993. godine, broj stanovnika u svijetu se povećao za 25%, bruto proizvod po glavi stanovnika (GDP) za 75%, a svjetska trgovina se utrostručila. I...
Od prve Konferencije koja je održana u Trondheim-u 1993. godine, broj stanovnika u svijetu se povećao za 25%, bruto proizvod po glavi stanovnika (GDP) za 75%, a svjetska trgovina se utrostručila. I pored pozitivnih rezultata, gubitak biodiverziteta, uporedo sa globalnim zagrijavanjem, narušava dobrobit stanovništva, pogotovo siromašnog i onog koje je izloženo opasnostima. Zadatak Konferencije u Trondheim-u 2013. godine je, da istraži kako, kroz usklađene prekogranične politike, poslovanja, privrede, zaštitu okoliša, mjere i sisteme, skratiti puteve razvoja koji vode ka održivom društvu.
Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD – Convention on Biological Diversity) je ključni instrument za spriječavanje gubitka biodiverziteta, kao i za očuvanje otpornosti ekosistema i njihovih usluga koje pružaju čovječanstvu. Cilj Konferencije u Trondheim-u je da unaprijedi dijalog zasnovan na naučnim informacijama o ključnim pitanjima tretiranim u CBD-u.
Sedma Konferencija, koja se održava u vrijeme velikih dugovanja i usporenog rasta naprednih segmenata svjetske privrede, fokusirati će se na implementaciju Strateškog Cilja A Iz Strateškog plana CBD-a, te na implementaciju Aichi ciljeva. Navedeni Cilj obavezuje zemlje da se, na nivou vlade i društva, bave uzrocima koji dovode do gubitka biodiverziteta. To predstavlja potencijalno isplativ i na održivom razvoju zasnovan put usmjeren ka misiji Strateškog plana. Kao i inicijalna, tako se i ova predstojeća Konferencija održava nakon Samita u Rio de Janeiru. Ona treba da bude doprinos ekološkoj dimenziji programa zacrtanog u Rio deklaraciji pod nazivom Budućnost koju želimo, kao i nastajanju plana i programa razvoja nakon 2015. godine.
Donosioci odluka u javnim službama, preduzećima i gazdinstvima dobivaju indormacije o privredi onda kada se prave kompromisi u cilju rješavanja različitih problema. Obzirom da se mnogim uslugama ekosistema koje ljudima obezbjeđuju dugoročnu dobrobit pridaje veoma malo značaja sa ekonomskog aspekta, od izuzetnog značaja je da zaštita i očuvanje biodiverziteta budu prioritetne aktivnosti u okviru djelokruga rada vlade i društva. Stoga je na Samitu Rio+20 istaknuta neophodnost kreiranja politika i donošenja mjera koje će omogućiti društveni napredak koji će prevazići bruto proizvod po glavi stanovnika (GDP).
Konferencija će započeti sa razmatranjem o tome kako vrijednosti biodiverziteta doprinose kreiranju održivog plana i programa razvoja, a nastaviće se usporedbom različitih koncepata i iskustava koji se oodnose na pitanja od interesa za biodiverzitet i ekonomsko planiranje zajednice, te civilnog društva i poslovnog sektora. To će se odnositi na sljedeće:
- kako integrirati vrijednosti biodiverziteta u nacionalno/državno planiranje, u aktivnosti usmjerene na smanjenje siromaštva, u finansijske proračune i finansijske izvještaje, te šta se može naučiti iz sadašnje teorije i prakse,
- šta se može poduzeti kako bi se uskladili politika, poslovni sektor i sigurni ekološki limiti putem mjera u okviru policentričnog upravljaačkog sistema, i kakva su dosadašnja saznanja proistekla iz ključnih sektora,
- koje korake je potrebno poduzeti danas i koji put je potrebno slijediti kako bi se, do 2020. godine, implementirali Aichi ciljevi 1, 2, 3 i 4.
Na Konferenciji će biti predočena dva članka:1) o ekonomiji i uslugama koje pružaju ekosistemi; 2) o ekološkom temelju za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDGs – Sustainable Development Goals) i mjerama za društveni napredak koji će prevazići GDP. Rezultati rada Konferencije biće objavljeni u Izvještaju ko-predsjedavajućih, Zborniku radova i na web-stranici Konferencije: www.trondheimconference.org.
Na Konferenciju će biti pozvano oko 450 eksperata. Svakoj zemlji će biti upućen poziv da pošalje 2 eksperta, i to jednog za oblast biodiverziteta i jednog za oblast ekonomskog planiranja. Za eksperte iz odabranih zemalja Vlada Norveške će obezbijediti sljedeće troškove:
- troškove putovanja (economy class),
- troškove uzdavanja vize,
- troškove smještaja,
- troškove hrane,
- ostale troškove vezane za učešće na Konferenciji.
Dnevnice nisu obezbijeđene niti od strane norveške Vlade, niti od strane organizatora. Detaljne informacije vezane učešće na Konferenciji mogu se naći na naprijed navedenoj web-stranici Konferencije.
Domaćin Konferencije je Vlada Norveške u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO), Sekretarijatom CBD-a, Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP), Programom zaštite okoliša Ujedinjenih naroda(UNEP), te uz dragocjenu podršku drugih međunarodnih organizacija. Konferenciju organizira Ministarstvo okoliša Norvrške, u tijesnoj saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom finansija, Ministarstvom za poljoprivredu i hranu i Minstarstvom ribarstva i priobalnih poslova, te sa Direktoratom za upravljanje prirodom. Program Konferencije je pripremljen uz konsultacije sa međunarodnim organizacijama i vodećim nacionalnim ekspertima.