Pet, 16. Sep. 2011.
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST Društvo za ekološku obnovu dodjeljuje svoje "Posebno Priznanje-Nagradu 2011" članicama Konvencije o biološkoj raznolikosti Montreal 24.avgust...
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Društvo za ekološku obnovu dodjeljuje svoje
"Posebno Priznanje-Nagradu 2011"
članicama Konvencije o biološkoj raznolikosti
Montreal 24.avgust/kolovoz 2011. godine.
Društvo za ekološku obnovu, dodijelilo je, u okviru 4. Svjetske konferencije o ekološkoj obnovi, održanoj od 21. do 25. avgusta/kolovoza 2011. godine u Mérida-e, Yucatán, Mexico, svoje "Posebno Priznanje-Nagradu 2011" članicama Konvencije o biološkoj raznolikosti-CBD (Convention on Biological Diversity). Dodjela je upriličena na gala banketu održanom 23. avgusta/kolovoza 2011. godine.
Nagrada predstavlja priznanje za izuzetan doprinos koje su 193 zemlje članice Konvencije o biološkoj raznolikosti dale sa ciljem da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti do 2020. godine, između ostalog, kroz smanjenje pritisaka na biološku raznolikost i obnavljanje ekosustava, te usvajanjem Strateškog plana za biološku raznolikost za period od 2011. do 2020. godine, odnosno Aichi ciljeva za zaštitu biološke raznolikosti. Na svom desetom sastanku, održanom 2010. godine u japanskom gradu Nagoya, Konferencija članica Konvencije o biološkoj raznolikosti, usvojila je novi Strateški plan za bilošku raznoliklost za period od 2011. do 2020. godine, koji se sastoji od 20 glavnih ciljeva. U skladu sa Ciljevima 14 i 15, Članice CBD-a su se usuglasile da bi do kraja 2020. godine trebalo: obnoviti ekosustave koji su od osobitog značaja za sigurnost vode, zdravlja, života i dobrobiti ljudi, poboljšati otpornost ekosustava, te, zaštitom i obnovom biološke raznolikosti, unaprijediti njegov doprinos u očuvanju zaliha ugljika. Ovim ciljem se predviđa da najmanje 15% degradiranih ekosustava bude obnovljeno.
Procjenjuje se da osnovne usluge koje pružaju ekosustavi vrijede između 21 i 72 triliona $ (dolara) godišnje (radi usporedbe – svjetski bruto nacionalni dohodak je u 2008. godini iznosio $58 triliona). Smatra se da je u 2010. godini čak dvije trećine ekosustava na zemlji bilo degradirano zbog oštećenosti i lošeg upravljanja, te neuspjelog investiranja i reinvestiranja u njihovu produktivnost, zdravlje i održivost. Stoga je obnova degradiranih ekosustava od izuzetnog značaja za realizaciju vizije Strateškog plana za biološku raznolikost za period od 2011. do 2020. godine – a to je "živjeti u harmoniji sa prirodom", kao i za dostizanje Milenijumskih Ciljeva Razvoja.
Prilikom uručivanja Nagrade, profesor Steve Whisenant, predsjedavajući Upravnog odbora Društva za ekološku obnovu je izjavio: "Strateški plan i njegovi Ciljevi 14 i 15 predstavljaju značajan napredak, jer predviđaju da obnova bude integralni dio globalne politike za zaštitu i očuvanje biološke raznolikosti i osiguravaju okvire koji će nacionalnim/državnim organima vlasti omogućiti da suzbijaju gubitke biološke raznolikosti i ljudima osiguraju ključne usluge koje potiču od ekosustava".
Ahmed Djoghlaf, izvršni tajnik Konvencije o biološkoj raznolikosti, pozdravljajući gest Društva za ekološku obnovu, rekao je: "Dobro planirane i adekvatne aktivnosti koje se poduzimaju u cilju obnove, u mnogim slučajevima predstavljaju najproftabilnije javne investicije za unaprijeđenje degradiranih ekosustava od kojih će korist imati cjelokupan život na Planeti Zemlji. Nadalje, zaposlenost koja će iz toga proizaći, može djelovati kao pokretački mehanizam zelene ekonomije. Ovim priznanjem, Društvo za ekološku obnovu i njegovi članovi diljem svijeta iskazuju svoju spremnost da pomognu nacionalnim/državnim organima vlasti da Ciljeve 14 i 15 prevedu u stvarnost, te da ukažu na činjenicu da je sada vrijeme da se ovaj poduhvat kapitalizira".
Konvencija o biološkoj razhnolikosti
Otvorena za potpisivanje na Samitu o Zemlji održanom 1992. godine u Rio de Janeiro, te stupivši na snagu u decembru/prosincu 1993. godine, Konvencija o biološkoj raznolikosti predstavlja međunarodni ugovor za zaštitu biološke raznolikosti, održivo korištenje njezinih komponenti, te za pravednu podjelu koristi koje proizilaze iz korištenja genetičkih resursa. Sa 193 zemlje članice, Konvencija ima gotovo univerzalno učešće medju državama. Konvencija ima za cilj ukazati na sve opasnosti koje prijete biološkoj raznolikosti i uslugama koje pružaju ekosustavi, uključujući opasnosti od klimatskih promjena, i to putem znanstvenih procjena, razvoj pomagala, inicijativa i procesa, transfer tehnologija i dobrih iskustava, te kroz puno i aktivno učešće relevantnih zainteresiranih subjekata, uključujući autohtone i lokalne zajednice, omladinu, nevladine organizacije, žene i poslovne zajednice. Kartagena Protokol o biosigurnosti je subsidijarni sporazum Konvencije, čiji je cilj da zaštiti biološku raznolikost od potencijalnih rizika izazvanih živim modificiranim organizmima, koji su rezultat moderne tehnologije. Do danas, 160 zemalja plus Europska Unija, ratificirale su Kartagena Protokol. Sjedište Tajništva Konvencije i Kartagena Protokola je u Montrealu, Kanada.
Ako želite više informacija posjetite: www.cbd.int,
a za dodatne informacije možete kontektirati sljedeće kontakt-osobe:
- David Ainsworth, tel: +1 514 287 7025, e-mail: david.ainsworth@cbd.int
- Sarat Babu Gidda, tel: +1 514 287 7026, e-mail: sarat.gidda@cbd.int
- Johan Hedlund, tel: +1 514 287 6670, e-mail: johan.hedlund@cbd.int
Društvo za ekološku obnovu – SER (The Society for Ecological Restoration) je neprofitna organizacija sa članovima iz cijelog svijeta, koji su aktivno angažirani na ekološki osjetljivom obnavljanju i upravljanju ekosustavima kroz široku paletu iskustava, znanja i kulturnih perspektiva. Članovi Društva su znanstvenici, planeri, rukovoditelji, savjetnici za ekologiju, starosjeditelji, pejsažni arhitekti, filozofi, učitelji, inženjeri, upravitelji područja prirode, pisci, uzgajivači, aktivisti iz lokalnih zajednica i volonteri. Društvo je osnovano 1987. godine, ima članove u više od 60 zemalja, svrstanih u 11 skupina koji opslužuju regione Sjeverne Amerike, Engleske i Australije, proširujući svoje prisustvo na područja Azije, Latinske Amerike i na Karibe. Javna i privatna preduzeća Društvo smatraju izvorom stručnosti za obnovu u znanstvenom, prektičnom i političkom smislu, te zahvaljujući tome, SER postiže svoje ciljeve kroz suradnju sa partnerskim organizacijama i međunarodnim tijelima kao što su IUCN, CBD i Ramsar. Društvo sebe ne uključuje u projekte obnove, jer njegova misija je da: "promovira ekološku obnovu kao sredstvo za održavanje raznolikosti života na Planeti Zemlji i ponovo uspostavlja ekološki zdrav odnos između prirode i kulture".
Ako želite više informacija posjetite: www.ser.org
ili kontaktirajte: Sasha Alexander, e-mail sasha@ser.org