Pon, 29. Aug. 2011.
Federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o razvoju turizma, o brendiranju turističkih destinacija u BiH, o usklađenosti bh....
Federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o razvoju turizma, o brendiranju turističkih destinacija u BiH, o usklađenosti bh. zakonodavstva iz oblasti okoliša sa zakonodavstvom EU, Fondu za zaštitu okoliša FBiH, o primjeni Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom...
ONASA: Kako ocijenjujete prvi kvartal 2011. kada je u pitanju dolazak turista u FBiH i kakva su Vaša očekivanja do kraja ove godine?
B. ĐURIĆ: Kada je riječ o turističkim dolascima i ostvsrenim noćenjima, nastavlja se pozitivan trend usprkos otežanim okolinostima. Sa zadovoljstvom možemo reći da u Bosni i Hercegovini (BiH) broj turista iz godine u godinu raste i ulaganje u turizam svakako je naša budućnost. To je rezultat ne samo niza faktora nego i rada i aktivnosti koje je FMOIT pokrenulo, od široke reforme resora turizma, ugostiteljstva, zaštite prirode i okoliša, do izmjene zakonodavstva i jačanja institucionalnog okvira. Kada je u pitanju prošla godina, mi možemo reći da smo zaista zadovoljni brojkama koju su zabilježene.
Ukupno je BiH posjetilo 656.333 turista, što je 14,6 posto gostiju više, te je ostvareno 1.416.691 noćenje turista, također za 11,7 posto više noćenja nego predhodne godine. Tako i za prva tri mjeseca 2011. godine zabilježili smo porast broja dolazaka turista, od 3,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, kao i porast broja noćenja od 2,2 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2010.
Nadamo se i očekujemo da će se ovaj pozitivan trend rasta u turizmu nastaviti. I u ovoj godini imamo razloga za umjereni optimizam, ali i obvezu nastavljanja prakse osiguranja partnerskog odnosa relevantnih interesnih skupina na svim razinama upravljanja održivim razvojem turizma, uz poštovanje društvene, kulturne i povijesne autentičnosti destinacije, te očuvanja njezine tradicionalne vrijednosti. Kada su u pitanju konkretne destinacije, svakako da se očekuje povećan broj turista u Neumu, Mostaru, Međugorju i Sarajevu, kao našim najprepoznatljivijim destinacijama.
ONASA: Kako Ministarstvo okoliša i turizma FBiH vidi razvoj turizma u narednom periodu?
B. ĐURIĆ: Vjerujemo da smo uz dosadašnji rad, na dobrom putu da i vlasti na svim razinama i cjelokupan gospodarski sektor, kroz suradnju i institucionalno partnerstvo, preuzmu odgovornost za stvaranje osnovnih uvjeta razvoja i kreiranja poticajnih ekonomskih mjera za održivi ne samo turistički nego i uopće gospodarski razvoj. Naglasila bih da, ključ uspješnog turizma nije samo u resursima nego je prije svega u osnovnoj i pratećoj infrastrukturi. U slučaju Federacije Bosne i Hercegovine, na žalost razvoj prateće infrastrukture nije dostigao razinu na kojoj bi mogli graditi konkurentnost na zahtjevnom turističkom tržištu iz razloga nedostatka svježeg kapitala. Stoga je najveća prepreka upravo nedostatak investicija kojim bi se izvršila modernizacija i rekonstrukcija kapaciteta, ostvarila diferencijacija turističke ponude prema promjenama na turističkom tržištu i kreirao opći imidž Federacije kao poželjne turističke destinacije. Sve to, kao i mjere kojima se ove prepreke mogu otkloniti zacrtano je u Strategiji razvoja turizma FBiH do 2019. čijom bi se implementacijom mogle stvoriti pretpostavke za daljnji razvoj bh. turizma.
ONASA: Prema Vašem mišljenju, kako FBiH može učiniti atraktivnim postojeće turističke sadržaje i koje nove turističke proizvode može ponuditi turistima?
B. ĐURIĆ: Niz projekata koje Ministarstvo podržava, i koje ćemo nastaviti podržavati putem transfera, istraživanja tržišta, potpore međunarodnih manifestacija u cilju promocije, poticaja izgradnje i rekonstrukcije turističko- ugostiteljskih kapaciteta, i doprinosa kvalitetnije turističke ponude, turističkih sadržaja i uposlenosti. Jer u konačnici je najvažniji zadovoljan gost koji će nam se vratiti, te koji će sa svoga putovanja ponijeti ugodna sjećanja.
U posljednje vrijeme poznate su tzv. kružne ture, u koje su uključene i BiH destinacije. Tako je sve više turista iz Japana, Filipina, Tajlanda, ali i europskih zemalja, koji posjećuju Mostar, Sarajevo, Neum i Međugorje.
ONASA: Koje su prednosti brendiranja turističkih destinacija, na koji način BiH može brendirati svoje turističke destinacije, napraviti od njih turistički hit i stvoriti ih poželjnim za ulaganja?
B. ĐURIĆ: Ministarstvo će i ove godine, kao i do sada sufinancirati programe za razvoj turizma u FBiH, putem transfera, među kojima je i program brendiranja pojedinih mjesta, događanja i proizvoda u svrhu jačanja turističke ponude.
Brend je osobnost turističke destinacije koja je čini različitim od drugih. Uspješno brendiranje postiže se isticanjem originalnosti i autentičnosti destinacije, a identitet neke destinacije kao i države u cjelini ne može se nametnuti nego treba zaživjeti u svijesti ljudi.
Stvaranjem brenda BiH turizma dobili bi prepoznatljivost i značenje kojem kupac- turist vjeruje, što bi u konačnici trebalo rezultirati boljom posjećenosti naših destinacija, jačom potražnjom za našim turističkim proizvodima, povećanjem turističkih rezultata te zadovoljstvom našeg stanovništva.Pod pojmom brendiranje podrazumijevamo osmišljavanje priče koja oslikava identitet jednog kraja. Kako bi se brendirala neka destinacija prvo treba uvidjeti koje su njezine komparativne prednosti. To znači da te prednosti treba usporediti sa svjetskim trendovima, vidjeti što rade konkurentske zemlje te postoji li negativna percepcija o destinaciji koju treba brendirati. No, brendiranje je zapravo i potraga za pričom o jednoj destinaciji.
Kod nas su neupitana prekrasna prirodna bogatstva, ekološki još uvijek visoko vrijedan prostor, bogata kulturna i povijesna baština i suživot različitih kultura. To je ono što trenutačno traže u svijetu i što im je najprivlačnije, odnosno traže se destinacije koje preferiraju autentična i lokalna iskustva odmora i potragu za zdravim načinom života i odmora. To je upravo ono što mi imamo i na čemu se može graditi naš turistički brend, svakako uz poštivanju društvene i kulturne autentičnosti pojedinačne destinacije, očuvanju njezinog naslijeđa i tradicionalnih vrijednosti.
ONASA: Prema Vašem mišljenju, koje su prednosti regionalne suradnje u oblasti turizma i u tom smislu, kako bi ocijenili trenutnu suradnju sa susjednim zemljama?
B. ĐURIĆ: U sadašnjoj konkurenciji na turističkom tržištu gdje postoji velika borba za turističke destinacije, pobjeđuje dobrim dijelom onaj koji nudi atraktivnije, nove vrste i oblike, usluge po izboru, odnosno one sadržaje koji se temelje na posebnim oblicima turizma. Turistička ponuda kako zemalja iz regije tako i BiH jedna drugoj ne konkuriraju nego se, naprotiv, međusobno nadopunjuju. Stoga mi možemo biti partneri u turizmu za što postoji izražen interes s naše strane. Zajedničko je stajalište da imamo dosta potencijala za proširenje suradnje u turizmu, kako u razvoju pojedinih selektivnih oblika turističke ponude poput vjerskog, izletničkog, ruralnog i zimskog turizma, tako i kroz zajedničku promociju u inozemstvu, kako europskom tako i onim najudaljenijim. U posljednje vrijeme najatraktivniji oblici turizma su svakako kružne ture, gdje se sa ostalim državama možemo ujediniti i prezentirati se kao jedna destinacija.
Također podržavamo i sufinanciranje projekata iz područja turizma koji su se kandidirali na međunarodne natječaje, i projekte koji zagovaraju prekograničnu i regionalnu suradnju.
ONASA: U kojoj je mjeri bh.zakonodavstvo u oblasti zaštite okoliša usklađeno sa direktivama i uredbama EU?
B. ĐURIĆ: U 2006. godini započela je implementacija projekta pod nazivom "Praćenje napretka usuglašenosti okolišne legislative zemalja: Albanije, BiH, Srbije, Crne gore i Kosova sa EU legislativom". Projekat je finansirala EC, a implementirala ga je danska kompanija COWI. Sprovedene su aktivnosti na implementaciji Projekta "Praćenje napretka usuglašenosti okolišne legislative zemalja: Albanije, BiH, Srbije, Crne gore i Kosova sa EU legislativom za period 2007/2008", koji je implementiratrao Regionalni centar za okoliš– Budimpešta.
Kada je u pitanju bh. zakonodavstvo, iz oblasti okoliša, mi smo danas već vrlo blizu svjetskim standardima budući da je domaće okolišno zakonodavstvo dobrim dijelom usklađeno s tim standardima. Ali, očekuje nas još dosta posla kada je u pitanju prijenos preostalih direktiva u domaće zakonodavstvo i značajnije investiranje u infrastrukturu koje je planirano na duži vremenski period kako ne bi došlo do ugrožavanja ekonomskog razvitka.
ONASA: Na koji način će biti osigurana sredstva za Fond za okoliš i u što će ona prioritetno biti utrošena?
B. ĐURIĆ: Sredstva za financiranje, u skladu Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, osiguravaju se iz: naknada zagađivača okoliša;naknada korisnika okoliša, te posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila.
Stvoren je pravni osnov za prikupljanje naknade od motornih vozila donošenjem Uredbe Vlade Federacije BiH o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila, u ožujku 2011. godine. U toku je izrada propisa koji će reguliratii vrste naknada i kriterije za obračun naknada za zagađivače okoliša.
Sredstva prikupljena u Fond za zaštitu okoliša FBiH će se prioritetno koristiti za zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla, vode i mora, te ublažavanja klimatskih promjena i zaštite ozonskog omotača; saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada; zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti; unapređenje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša; poboljšanje, praćenje i ocjenjivanje stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišom; poticanje održivog korištenja prirodnih dobara; poticanje istraživanja, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti.
Realizacija Akcionog plana Strategije zaštite okoliša donesene za period 2008- 2018 jednim djelom je planirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša u Federaciji BiH.
ONASA: Koliko koristi možemo očekivati od primjene Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom?
B. ĐURIĆ: Svakako da će uređenje sustava zbrinjavanja ambalaže i ambalažnog otpada, uvelike biti od pomoći organizaciji cjelokupnog sustava zbrinjavanja otpada. Završne aktivnosti u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na izradi Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, omogućit će uspostavu i izgradnju održivog sustava reciklaže i smanjenju otpada koji se odlaže na deponijama.
Ambalaža je vrsta proizvoda koja može imati značajan utjecaj na okoliš koji se ogleda u iskorištavanju prirodnih resursa, nastanku emisija tokom proizvodnje ili reciklaže, te transportu i konačnom zbrinjavanju nakon što njena upotreba prestane. Pravilnikom o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom uvodi se integrirani sustav upravljanja ambalažnim otpadom, koji obuhvaća sve vrste ambalažnog otpada bez obzira na vrstu materijala, njegov sadržaj i porijeklo (kućni, komercijalni, industrijski otpad). Pravilnik definira uloge i obveze za sve sudionike, a to su: ministarstvo, gospodarstvenici, lokalna zajednica i konačni korisnici. Ministarstvo donosi pravilnik, definira nacionalne ciljeve i sprovodi ga u praksi.
Gospodarski subjekti koji u svom poslovanju imaju ambalažu (proizvođači ambalažnog materijala, punioci/ pakeri, uvoznici, distributeri i krajnji korisnici) su u obvezi organizirati ponovnu uporabu ili reciklažu ambalažnog otpada. Lokalne vlasti općine i županije/ kantoni na svojoj teritoriji organiziraju uvijete za odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada preko svojih komunalnih preduzeća. Krajnji korisnici kao što su domaćinstva, uprave škola, bolnica, restorana, autobusnih i željezničkih stanica, zračnih luka, tvornica, poslovnih i trgovačkih centara, itd. dužni su nastali ambalažni otpad odvojeno- selektivno prikupljati i predati ovlaštenom sakupljaču.
Gospodarstvenici koje obvezuje ovaj Propis dužni su da se sami organiziraju ili mogu prenijeti odgovornost na treće lice, organizaciju, uspostavljaju i organizuju rad organizacije koja ima ulogu da ispuni nacionalne ciljeve u odnosu na ugovorne strane. Zadatak organizacije je da uspostavi mrežu prikupljača, prodaje i prerađivača putem posebnih vrsta ugovora. Takođe, osigurava negativnu razliku ukoliko nastane, nesmetano funkcioniranje sustava, edukaciju, marketing, i ulaganje u opremu. Ovakve organizacije postoje u susjednim zemljama kao npr. "Slopak"’ iz Slovenije.
Ministarstvo ima ulogu nadzora i kontrole ispunjavanja nacionalnih ciljeva. Integrirani sustav u konačnici manje košta, ali se prikupljaju i manje količine otpada posebno ambalažnog. Ovaj sustav daje dugoročnije efekte po pitanju prikupljenih količina ambalažnog otpada. Takođe treba konstatirati da se veći broj zemalja odlučio za integrirani sustav, odnosno prikupljanje manjih količina otpada u početnoj fazi uz niže troškove održivosti samog sustava.
ONASA: Koliko su institucije civilnog društva uključene u aktivnosti FMOIT- a i smatrate li da je to dovoljno?
B. ĐURIĆ: U postupku izdavanja okolišnih dozvola za nove pogone i postrojenja i Strateške procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo sprovodi kroz zakonsku proceduru organiziranje javnih rasprava sa učešćem šire javnosti u odlučivanju u postupku odobravanja okolišne dokumentacije potrebne za izdavanje okolišne dozvole za određenu gospodarsku djelatnost. Također, za postojeće pogone i postrojenja nakon što se odobri potrebna okolišna dokumentacija stavlja se na uvid javnosti direktno u prostorijama ministarstva i putem web stranice ministarstva.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaista surađuje sa svim profesionalnim instutucijama, udruženjima, ministarstvima, nevladinim udrugama, ali ta suradnja svakako mora biti još bolja i kvalitetnija.
ONASA: Jeste li zadovoljni razinom ekološke osvještenosti i osjetljivosti javnosti na pitanja iz zaštite prirode i okoliša? Koje će aktivnosti FMOIT u narednom periodu provoditi na tom planu?
B. ĐURIĆ: Moramo priznati da nismo zadovoljni, jer je razina naše trenutne okolišne osviještenosti nažalost još uvijek daleko od one željene. Na žalost plastične vrećice, stare automobilske gume, odložene nepropisno, kao i mnoga divlja odlagališta komunalnog i inog otpada, dio su naše svakodnevnice.
Iako je FMOIT pokrenuo mnoge akcije i projekte njihove sanacije, svakako da se još puno mora raditi na osvješćivanju ljudi koji će nam pripomoći da se sve to u što skorije vrijeme riješi. Kao društvo jednostavno nemamo osjećaj za vrijednosti okoliša u tolikoj mjeri da se kod svakog od nas pojavi osjećaj krivice u trenutku nanošenja štete okolišu. Činjenica je da je to dugotrajan proces, čiji se rezultati ne mogu očekivati preko noći.
Iako je vidljiv pomak, Federalno ministarstvo okoliša i turizma svakako da će nastaviti raditi na osvješćivanju, edukaciji, javnim kampanjama u kojima ćemo pokušati skrenuti pozornost građanima da je važno kako se svi odnosimo prema okolišu i da od toga odnosa svakako ovisi naša budućnost.
Objavljeno: ONASA; 29.8.2011