Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, (u daljem tekstu FMPVŠ) aktom broj: 08-1-26/12-1903/19 M.B. od 19.12.2019. godine dostavilo je Federalnom ministarstvu okoliša i turizama (u daljem tekstu FMOiT) Inicijativu za formiranje Interventnog tima, koji bi se bavio urgentnim (hitnim) situacijama u cilju humane brige i dobrobiti životinja, velikih zvijeri (u daljem tekstu Interventni tim).
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, (u daljem tekstu FMPVŠ) aktom broj: 08-1-26/12-1903/19 M.B. od 19.12.2019. godine dostavilo je Federalnom ministarstvu okoliša i turizama (u daljem tekstu FMOiT) Inicijativu za formiranje Interventnog tima, koji bi se bavio urgentnim (hitnim) situacijama u cilju humane brige i dobrobiti životinja, velikih zvijeri (u daljem tekstu Interventni tim).
Interventni tim bi djelovao ovisno o hitnosti situacije u skladu sa preporukama Stručnog savjeta čija je uloga da daje prijedlog za postupanje (u daljem tekstu: Stručni savjeta) Interventnom timu u slučaju da od strane zaštićene životinje prijeti opasnost po život i zdravlje ljudi, kao i humane brige i dobrobiti životinja, u ovom slučaju velikih zvijeri (medvjed, vuk i ris). Hitne situacije mogu biti životinje u nevolji (uhvaćene u zamku, ranjene), te kod sumnje na bjesnoću (životinja po danu u urbanim sredinama, ne bježi ili čak napada ljude) i silazak velikih zvijeri u naseljena mjesta gdje predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi i njihovu pokretnu i nepokretnu imovinu.
Obzirom da Interventni tim djeluje po uputama Stručnog tijela potrebno je da se isto formira uporedo sa formiranjem Interventnog tima.
FMOiT-u kao i FMPVŠ-a obratio se Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Veterinarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu za formiranje Interventnog tima, a što je u skladu sa evropskim zakonodavstvom, a primjer je dobre prakse evropskih zemalja, kao i zemalja regiona.
U Federaciji BiH još uvijek nije formiran Stručni savjet, kao ni Interventni tim.
Napominjemo, mrki medvjed, vuk i ris su autohtone divlje životinje (velike zvijeri) čije postojanje na prostoru Federacije BiH i Evropske unije (u daljem tekstu EU) ima veliku važnost u očuvanju biološke raznolikosti. Obzirom da je u skladu sa evropskim zakonodavstvom zabranjeno smanjiti brojnost populacija divljih vrsta, uništavati njihova staništa ili mijenjati njihove životne uslove, iste su zaštićene u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“, broj: 66/13).
Također, navedene životinjske vrste su proglašene ugroženim u skladu sa Crvenim listama divljih vrsta i podvrsta životinja, biljaka i gljiva Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 7/14).
Nadalje, odredbama Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10 i 81/14) mrki medvjed i vuk su zaštićena divljač, a za risa je propisana stalna zabrana lova.
Kao potpisnica velikog broja konvencija, BiH se obavezala poduzimati potrebne pravne i administrativne mjere na nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi osigurala zaštitu biodiverziteta pa samim tim i navedenih divljih životinjskih vrsta.
Gospodarenje mrkim medvjedom u Federaciji BiH propisano je navedenim zakonom o lovstvu i Rješenjem federalnog ministra o osnivanju uzgojnih područja za mrkog medvjeda („Službene novine Federacije BiH“, broj: 63/08).