Logo - Federalno Ministarstvo okoliša i turizma

Okoliš

Vezani članci

Korisni linkovi

Zaštita prirode

S aspekta biološke raznolikosti, Bosna i Hercegovina se proteže kroz tri biogeografske regije, obuhvaćajući različite tipove reljefa, te različita geološka, hidrološka, pedološka i klimatološka područja, te se odlikuje iznimnim bogatstvom bioraznolikosti, te je zajedno sa svoja dva entiteta Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom i Distrikt Brčko prepoznata kao ključna tačka biodiverziteta.

Flora, fauna i fungia Bosne i Hercegovine spada među najraznovrsnije u čitavoj Evropi, a visok stepen endemičnosti i reliktnosti daje joj značaj na nivou globalne biološke raznolikosti. U cilju poduzimanja adekvatnih mjera za zaštitu biodiverziteta neophodno je imati detaljan uvid u stanje populacija i ugroženost vrsta.

Nadležnost u oblasti zaštite prirode u BiH regulisana je na entitetskom nivou i osnovni zakonski akt na kojem se zasniva zaštita prirode, te postupak zaštite, definisani su Zakonom o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 66/13) (u daljem tekstu Zakon) i velikog broja propisa proizišlih iz navedenog zakona.

Zakon o zaštiti prirode usuglašen je sa:

  1. Direktiva o zaštiti staništa Council Directive 92/43/EEC) kojom su klasificirana „posebna područja za očuvanje staništa” SAC (The Special Areas of Conservation)
  2. Direktivom o pticama, (Direktiva o zaštiti divljih ptica Council Directive 79/409/EEC), „posebnih područja zaštite“ SPA (the Special Protection Areas)
  3. Konvencijom o biološkoj raznolikosti
  4. Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES)
  5. Konvencijom o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (BERN konvencija)
  6. Konvencijom o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao staništa ptica močvarica (RAMSAR konvencija)
  7. Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja(BON konvencija)

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i pejzažne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti. Zakonom je definisano očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosistema, krških ekosistema- speleološki objekata, vode i vlažnih staništa, tipovi staništa i ekološki značajna područja kao i Evropska ekološka mreža posebno zaštićenih područja- NATURA 2000. Zabrana introdukcije (unošenja) divljih vrsta/podvrsta, i zrada Studije o procjeni rizika introdukcije i reintrodukcije(ponovnog naseljavanja) na prirodu. Zaštita međunarodno zaštićenih vrsta, stroga zaštita životinjskih vrsta iz Dodatka IV i V Direktive o staništima, zaštita divljih ptica – jaja, gnijezda i staništa (Direktiva o zaštiti divljih ptica). Prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama (CITES) unos, iznos, izvoz ili uvoz i unos s mora, ponovni izvoz vrsta/podvrsta, njihovih dijelova i derivata.

Držanje, uzgoj i trgovina divljim vrstama, posebna zaštita divljih vrsta/podvrsta, izrada Crvenih listi ugroženih divljih vrsta/podvrsta (biljne vrste, gljive i životinjske vrste), strogo zaštićene vrste/podvrste: mjere zaštite, zaštićene divlje vrste/podvrste: mjere zaštite, genetička raznolikost, autohtone odomaćene vrste/podvrste- naslijeđena biljna sorta ili životinjska pasmina kao rezultat tradicijskog uzgoja, uspostaviti genske banke, genetička raznolikost, autohtone odomaćene vrste/podvrste- naslijeđena biljna sorta ili životinjska pasmina kao rezultat tradicijskog uzgoja kao i uspostaviti genske banke, definisano je navedenim Zakonom.

Nadalje, jedna od aktivnosti proizišla iz Zakona je uspostavljanje zaštićenih područja kako na Federalnom tako i na kantonalnim nivoima (u skladu sa procjenom stanja prirodnih vrijednosti tj. stručnog elaborata na osnovu kojeg se dodjeljuje stepen zaštite predloženom području, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“, broj:66/13).

Zaštićena područja svojim prirodnim ljepotama te velikom raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta jako su važna područja za život na Zemlji. Osim što su važna za očuvanja raznih biljnih i životinjskih vrsta te njihovih staništa izrazito su bitna i za razvoj kraja unutar kojeg se nalaze, tj. u velikoj mjeri utiču na lokalno stanovništvo, kako ekonomski tako i na druge načine.

Zaštićena područja predstavljaju jedan od temelja održivog razvoja u Europi i svijetu. Upravljanje tim područjima zahtijeva stručne podloge te izradu kratkoročnih i dugoročnih planova. Na taj način osigurava se očuvanje prirodnih fenomena i ukupne biološke i pejzažne raznolikosti nekog područja.

Vezani dokumenti

čet, 19. dec. 2024.

Crvena lista Flore FBiH

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

Crvena lista Faune FBiH

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

Crvena lista gljiva FBiH

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

NBSAP BiH_20160315_bos

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

Portal Bosne i Hercegovine sa mehanizmom za razmjenu informacija o biloškoj raznolikosti

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

Informacioni sistem zaštite prirode FBiH

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

Obrazac zahtjeva za istrazivanje prirode u FBiH

Preuzmi
čet, 19. dec. 2024.

Research Permit Application Form

Preuzmi

Obavijest!

Nova web-stranica Federalnog ministarstva okoliša i turizma je u testnoj fazi rada.

Ukoliko imate sugestije, primjedbe ili prijedloge, molimo da pošaljete na naš e-mail: fmoit@fmoit.gov.ba. Zahvaljujemo na razumijevanju i saradnji.

Kontakt