Novosti

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru, a na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrdila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode.

Cilj izmjena i dopuna je lakša i preciznija primjena Zakona u praksi kako bi se očuvale prirodne vrijednosti Federacije BiH. Također, usvajanjem se olakšava provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder ističe: ”Ovo je važna nadogradnja zakona koji je usvojen 2013. godine. U praksi, recimo, kada jedno područje proglasite zaštićenim, to ne znači zaustavljanje razvoja nego samo mijenja njegov smjer. Turizam i njegove prednosti mnoge lokalne zajednice poput Ljubuškog, Jajca, Konjica, Jablanice, Trnova, Bosanske Krupe, Kakanja, Olova ili kantona poput USK i HNK navode u Strategijama razvoja kao ključne pokretače razvoja, ali ne možemo razvijati turizam u Neumu bez da zaštitimo Mediteranetum ili govoriti o razvoju turizma na Kravicama ako ih ne očuvamo, ako ne očuvamo sedru na Plivskim jezerima, Trebižatu ili Uni, ako ne sačuvamo špilje poput Mokre Megare ili močvarna staništa poput ovih koja smo upravo zaštitili u Posavini. Nećemo na Blidinje ići ako jezero ne bude sačuvano ili ako Prenj posiječemo i izgradimo kao Bjelašnicu. Uz obale Une se živi iako smo to područje proglasili Nacionalnim parkom, ali se živi u skladu s Unom, tako će se živjeti i razvijati i na ostalim zaštićenim područjima, samo će nam duže trajati. Zato su ove izmjene bitne jer prate naš strateški cilj da sistemski i na održiv način razvijamo turizam i štitimo naš okoliš“.

Važno je istaći da su izmjene i dopune motivisane zbog prepreka u provedbi zakona, posebno u nejasno definisanim nadležnostima inspekcija, u njihovom preklapanju, dupliranju procedura kod donošenja zakona o zaštiti, nedefinisanoj stručnosti nadzorničke službe u zaštićenim područijma do onih pitanja važnih za samu bioraznolikost poput činjenice da sedra kao prirodno dobro nije zaštićena ili da nismo prepoznavali pojam ”invazivne vrste”. Ovim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode izmijenjena je trećina osnovnog Zakona. Uz konsultacije s UNDP-om prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi koje su ugrađene u utvrđeni tekst.

”FBiH trenutno ima 14 zaštićenih područja, poređenja radi RS ima 34, a od ovih 14 imamo samo jedan nacionalni park i ukupno 4,2% zaštićenog teritorija što je daleko ispod obaveze od 17% koju smo imali u obavezi proglasiti do 2020. a koju smo preuzeli svjetskom konvencijom o biološkoj raznolikosti, direktivama i ugovorima ili 30% kako je to definirano prošle godine na GEF konferenciji (COP 15) na što smo se takođe obavezali. U našem mandatu smo proglasili dva od ovih 14 i radimo na još nekoliko u ovom trenutku, Prenj Konjic, Mokra Megara Maglaj, Čemerska planina ZDK i KS. Usvajanjem zakona, imat ćemo efikasnije mehanizme“, zaključila je resorna ministrica Pozder.