Novosti

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder učestvovala je na konferenciji ”Kako gradovi u Evropi i Centralnoj Aziji mogu preživjeti – i napredovati – u toplijoj budućnosti”, održanoj u Beču u organizaciji Svjetske banke. Na panel diskusiji posvećenoj klimatskim promjenama, ministrica Pozder je govorila o izazovima i prilikama za prilagođavanje na ekstremne vrućine u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na ulogu gradova i integraciju prirodnih rješenja u borbu protiv klimatskih rizika.

Konferencija je istakla da su ekstremne vrućine nevidljivi, ali smrtonosni klimatski rizik. Gradovi su posebno ranjivi zbog viših temperatura uzrokovanih betonom, asfaltom i nedostatkom zelenila. Prema nalazima Svjetske banke, do 2050. godine broj vrućih dana u gradovima mogao bi se utrostručiti, a toplotni valovi mogli bi trajati i do dva mjeseca do 2100. godine, uz porast temperatura do +4°C. Ministrica Pozder je naglasila da BiH već osjeća posljedice klimatskih promjena, te da Vlada Federacije BiH poduzima korake, uključujući usvajanje nove Strategije zaštite okoliša, izradu prvog Zakona o klimatskim promjenama u FBiH i osnivanje Jedinice za klimatske promjene unutar Ministarstva.

Ministrica je istakla važnost ravnomjernijeg rasporeda turizma tokom godine, razvoja zelene i otporne infrastrukture te bolje integracije turističkih i klimatskih politika. Međutim, fragmentirane institucije i ograničeni kapaciteti ostaju izazovi, zbog čega je međunarodna podrška ključna. Na konferenciji je istaknuta implementacija projekta ”Integrirana prirodna rješenja i smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini”. Projekat ima za cilj integraciju prirodnih rješenja (NbS) u zakonodavni okvir Federacije BiH, te izradu sveobuhvatnih planova za smanjenje rizika od katastrofa u nacionalnim parkovima poput Une i područja Prenja, na čijoj se zaštiti radi.

”Međunarodni partneri poput Svjetske banke ključni su za pripremu projekata, tehničku podršku i transfer znanja. U saradnji s Svjetskom bankom, BiH već implementira Projekat za poboljšanje kvaliteta zraka (50 miliona USD) i u pripremi je Projekat upravljanja čvrstim otpadom (50–60 miliona USD). Mi kao država moramo investirati značajna sredstva za klimatske i razvojne ciljeve, ne samo zbog naših međunarodnih obaveza nego zbog nas samih i budućnosti naše djece”, zaključila je Pozder.