Novosti

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila! Obilježava se svake godine u cilju podizanja svijesti svjetske populacije o problemima u vezi sa globalnim onečišćenjem okoliša, ali i pronalaskom najboljih rješenja za njegovu zaštitu.

Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja. A, ideja za obilježavanja ovoga dana prvi put je predstavljena 1969. godine.
Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Evropska komisija je 15. decembra 2021. usvojila prijedlog nove Direktive EU sa ciljem pooštravanja usklađenosti sa ekološkim zakonima EU kroz povećanje sankcija i bolju primjenu (“Nacrt direktive”). Ako budu usvojene, zemlje članice će morati da osiguraju da njihovi krivični zakoni kazne niz ekoloških prekršaja, primijene minimalne kazne i dodatne sankcije i posvete dovoljno sredstava da obezbijede efikasno sprovođenje zakona. Ova inicijativa, zajedno s drugim nedavnim zakonima kao što je Direktiva EU o zviždačima, potvrđuje važnost čvrstih i učinkovitih regulatornih sistema usklađenosti EU.

Među mjerama utvrđenima u Zelenom planu Komisije za 2019. bila je obaveza jačanja napora protiv kaznenih djela protiv okoliša. Taj je cilj ojačan evaluacijom postojeće Direktive 2008/99/EZ o zaštiti okoliša kaznenim pravom (“Trenutačna direktiva”). U toj je evaluaciji zaključeno da je praktični učinak trenutačne Direktive ograničen jer su:

1. osuđujuće presude u državama članicama za kaznena djela protiv okoliša i dalje niske,
2. sankcije su preniske da bi bile odvraćajuće te
3. prekogranična suradnja nije zadovoljavajuća.

Komisija je napomenula i da se vrste sankcija i maksimalne kazne znatno razlikuju među državama članicama te su u mnogim slučajevima preniske da bi doista imale odvraćajući učinak na nezakonito ponašanje. Napomenula je da razlike u sankcijama i provedbi u svim državama članicama ugrožavaju jednake uvjete stavljajući subjekte koji strogo ispunjavaju zahtjeve u nepovoljan položaj. Nacrt direktive će:

1. ažurirati područje primjene postojeće Direktive;
2. ipojasniti postojeće definicije kaznenih djela;
3. koordinirati vrste i razine sankcija za kaznena djela protiv okoliša;
4. poboljšati prekograničnu suradnju;
5. osigurati bolje prikupljanje podataka i razmjenu statističkih podataka; i
6. poboljšati učinkovitost nacionalnih provedbenih lanaca.

Ono što je najvažnije, Nacrt direktive daje smjernice za pojmove:

1. ‘znatna šteta’;
2. ‘aktivnost će verovatno prouzrokovati štetu kvalitetu vazduha, zemljište ili voda ili životinjama ili biljkama’;
3. ‘količina zanemarljiva ili nezanemarljiva’ kako bi se “promovisala koherentna primjena [Nacrta direktive] i efikasnija borba protiv krivičnih djela u okolišu, kao i obezbeđivanje pravne sigurnosti”.