Pristup informacijama
Svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da te informacije saopći podnosiocu zahtjeva za pristup informacijama.
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine "Službene novine Federacije BiH", broj 32/01
Ovim zakonom uređuje se pristup informacijama u posjedu javnih organa radi:
utvrđivanja da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju značajno javno dobro i da javni pristup informacijama potiče veću transparentnost i odgovornost javnih organa, što je neophodno za demokratski proces,
utvrđivanja da svaka fizičko ili pravno lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu sa javnim interesom, te da javni organi imaju odgovarajuću obavezu da saopće te informacije,
omogućavanja svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu i stavi primjedbe na svoje lične informacije pod kontrolom javnog organa.
Više informacija – www.fbihvlada.gov.ba
Aarhuska konvencija
Zakon o zakoni o okoliša propisuje obavezu nadležnim organima vlasti da uključe širu javnost pri donošenju odluka koje direktno utiču na čovjekovo neotuđivo pravo na zdrav okoliš zagarantiranu Ustavom BiH.
Aktivno učešće javnosti u kreiranju i provedbi odluka iz oblasti okoliša preduvjet je za ostvarenje načela održivog razvoja. U Bosni i Hercegovini je šira javnost nedovoljno upoznata s pitanjima zaštite okoliša, a još manje s mogućnostima aktivnog učešća pri donošenju i primjeni određenih zakonskih odredbi, čak ako pravna osnova za to i postoji.
Četvrta ministarska konferencija „Okoliš za Europu“, održana u lipnju 1998. godine u Danskoj, iznjedrila je jedinstveni povijesni dokument: Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Ministri zemalja članica Odbora za politiku zaštite okoliša, koji djeluje pri Europskoj gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda (UNECE), donijeli su propis koji je prvi put spojio ljudska prava i zaštitu okoliša, potvrđujući tako da odgovarajuća zaštita okoliša ima temeljno značenje za dobrobit čovjeka, pa i samo pravo na život, te da svaka osoba ima pravo živjeti u okolišu pogodnom za njezino zdravlje. Osim toga, tim su propisom ekološka prava potvrđena kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike o okolišu, budući da je Konvencija kroz svoja tri stupa djelovanja jasno usmjerena na aktivnu participaciju svih dijelova društva u donošenju odluka o okolišu, te na demokratsku suradnju tijela javnih vlasti, predstavnika civilnog društva i zainteresiranih pojedinaca. Budući da se u ovom kontekstu Aarhuška konvencija može shvatiti i kao svojevrsni alat za ostvarivanje ekološke demokracije, mediji i novinari imaju dužnost osvijestiti građane o pravima koja im jamče zauzimanje čvrstog položaja u borbi za održivi razvoj i zdrav okoliš kako bi sačuvali okruženje kakvo poznaju te ostvarili svoje temeljno ljudsko pravo na dom, pravo na zdrav okoliš.
MAASTRICHT DECLARATION-ENG BS HR SRB
Instrukcija za postupanje u upravnim postupcima procjene uticaja na okoliš i izdavanju okolišnih dozvola:
Informisanje javnosti i uključivanje u proces donošenja odluka
PRIRUČNIK ZA UČEŠĆE JAVNOSTI U ODLUČIVANJU O OKOLIŠU
Nacionalni izvještaji o implementaciji Arhuske konvencije u Bosni i Hercegovini
Fourth National Report on the implementation of the Aarhus Convention in BiH - ENG - 2021.
Četvrti nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH - 2021.
Upitnik za Treći nacionalni izvještaj - 24.11.2017.
Treći nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH
Drugi nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH
Prvi nacionalni izvještaj o implementaciji Aarhuske konvencije u BiH