Pon, 30. Okt. 2023.
35. sastanak stranaka Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač (MOP35) 22.-27.oktobra 2023.godine, Najrobi, Kenija
Stranke najuspješnijeg multilateralnog sporazuma o okolišu, Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonksi omotač kao provedbenog mehanizma Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača, razmatrale su niz pitanja vezanih za zaštitu ozonskog omotača na održanom 35. sastanku zemalja članica, u Najrobiju, Kenija, u periodu od 22. do 27. oktobra 2023. godine.
Usvajanjem Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač 1987. godine poduzet je prvi korak u cilju oporavka Zemljinog zaštitnog ozonskog omotača. Protokol je stupio na snagu 1989. godine i sada ima univerzalnu ratifikaciju. U početku je Protokol uglavnom kontrolirao klorofluorougljike (CFC) i halone, ali je brzo izmijenjen kako bi uključivao klorofluorougljikovodike (HCFC) zajedno s drugim supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Tokom godina Protokol je prepoznat kao najuspješniji multilateralni sporazum o okolišu. Oštećenje ozonskog omotača uzrokuje povećan nivo ultraljubičastog (UV) zračenja na površini Zemlje, što šteti ljudskom zdravlju i okolišu. Negativni učinci na ljudsko zdravlje uključuju povećanje određenih vrsta karcinoma kože, katarakte oka i poremećaja imunološkog sistema. UV zračenje utječe i na kopnene i vodene ekosisteme, mijenjajući rast, prehrambene lance i biohemijske cikluse. UV zrake također utječu na rast biljaka, smanjujući poljoprivrednu produktivnost.
Plodovi zajedničkih napora za smanjenje korištenja supstanci koje oštećuju ozonski omotač pokazalo se uspješnim. Studije pokazuju da se ozonski omotač oporavlja. Montrealski protokol posljednjih je godina izmijenjen kako bi se uzeli u obzir dodatni izazovi povezani s proizvodnjom i potrošnjom fluorougljikovodika koji svojim uticajem mijenjaju klimu. Te su hemikalije u početku služile kao zamjena za CFC-ove i HCFC-ove, bez uticaja na ozonski omotač. Iako nisu toliko štetni za ozonski omotač, one su snažni staklenički plinovi, te intencija je smanjenje potrošnje ovih supstanci kako bi se dalje osigurao nastavak uspjeha Protokola.
Na trideset petom sastanku stranaka Montrealskog protokola (MOP 35) razmatrana su brojna pitanja uz donošenje odluka koje uključuju:
- pitanje proračuna fonda za provođenje Montrealskog protokola i finansijski izvještaji;
- dopunu Multilateralnog fonda za provođenje Montrealskog protokola za period 2024. – 2026.;
- ubrizgavanje stratosferskog aerosola u svrhu istraživanja, te njegov uticaj na ozonski omotač,
- pitanja načina rješavanja vrlo kratkotrajnih supstanci kao što je dihlormetan;
- prilagodbu Protokola u pogledu mogućih učinaka pandemije bolesti COVID-19 na potrošnju HFC-a za zemlje u razvoju;
- provođenje zajedničke odgovornosti za prestanak odlaganja neefikasne opreme koja sadrži zastarjela rashladna sredstva;
- buduća dostupnost halona i njihovih alternativa;
- provođenje mjera energijske efikasnosti;
- jačanje institucija Montrealskog protokola, među ostalim za borbu protiv nezakonite trgovine kotroliranih supstanci;
- način regulisanja uvoza i izvoz zabranjene rashladne opreme; te
- opcije za organizaciju Panela za tehnologiju i ekonomsku procjenu, (TEAP) i njegovih odbora za tehničke opcije.
Delegaciju Bosne i Hercegovine su činili: gosp. Hamdo Tinjak, Sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomkish odnosa BiH, g-đa Azra Rogović-Grubić, Menadžer Ozonkse jedinice BiH, Fokal point za Bečku konvenciju i g-đa Almira Kapetanović, član Ozonske jednice BiH ispred Federalnog ministarstva okoliša i turizma .
Ulogu predsjednika MOP35 imala je g-đa Azra Rogović-Grubić.
.jpg)
