Novosti

Hrvatski mediji i Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, ovih dana su izvijestili da je završeno rušenje 8 skladišnih građevina na lokaciji bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada. Vijest je izazvala veliku zabrinutost kod stanovništva u pograničnom području sa Hrvatskom, kao i zbunjenost cjelokupne javnosti u Bosni i Hercegovini zbog pripreme lokacije za provedbu projekta izgradnje dugoročnog skladišta, a da projekat nije prošao proceduru procjene uticaja na okoliš.

Ovim putem obavještavamo javnost u Bosni i Hercegovini da Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije dobilo nikakvo zvanično obavještenje PREKO Ministarstva vanjskih poslova BiH, od institucija Republike Hrvatske u vezi rušenja navedenih objekata, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti Studije uticaja na okoliš, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid BiH javnosti.

Napominjemo da rušenje ne može biti povezano sa igradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer Centar nema još uvijek potrebne dozvole za početak rada, S obzirom da još nije objavljena Studija uticaja na okoliš objavljena.

Takođe, još uvijek nismo dobili povratnu informaciju od strane Hrvatske u kojoj mjeri su usvojeni prijedlozi dati na dokument o sadržaju Studije uticaja na okoliš.

Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovski goru datog u Strategiji pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije.

Sa žaljenjem konstatujemo da Hrvatska odbija da se u istraživanja lokacije Čerkezovac uključe eksperti i institucije iz BiH i da se zajednički, prema jedinstvenom projektu, istraži šire područje lokacije ukljućujući i teritoriju BiH, odnosno područje potencijalno pogođeno projektom na teritoriji obje države.

Dosadašnja geološka saznanja o terenu šireg područja Trgovske gore i lokacije Čerkezovac pokazuju da se radi o terenu sa veoma složenom geološkom građom i da su prema mišljenju Ekspertskog tima potrebna detaljna geološka i hidrogeološka istraživanja sa obje strane državne granice i rijeke Une da bi se mogla procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac.

Stav eksperata je da se Studija uticaja na okoliš ne može uraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata sa obje strane, koje se mora odvijati u obezbijeđenim terenskim uslovima od svake opasnosti, koja može nastati usljed prisustva minsko-eksplozivinih sredstava.

Takođe, Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije uticaja na okoliš, kao što su dokumenti vezani za zaštitu izvorišta pitkih voda, izvještaje o provedenim geološkim i hidrogeološkim istraživanjima, prisustvu mina na teritoriji BiH i dr., niti se na bilo koji način zainteresovala za planove razvoja i gradnje na teritoriji BiH na udaljenosti od svega oko 2 km od planirane lokacije skladišta RAO.

FMOIT, zajedno sa nadležnim federalnim institucijama, a u saradnji sa Ekspertskim timom za Trgovsku goru i institucijama svih administrativnih nivoa u BiH uključenih u problematiku Trgovske gore, prati dešavanja, koordinira aktivnosti provođenja istraživanja i snimanja nultog stanja u Federaciji BiH, a sve u cilju pravovremenog i adekvatnog reagovanja na aktivnosti koje provodi Hrvatska i zaštite stanovništva u BiH.

Do sada su izdvojena sredstva, od skoro milion maraka, kako od strane Vlade FBiH, tako i od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH za provedbu istraživanja na ovom području. Svi naši zavodi-Zavod za hidrometereologiju, Zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za agropedologiju, Agencija za vode rade rijeke Save sprovode istraživanja u skladu sa svojim stručnim profilima.

S obzirom da jugoistočni masiv Trgovske gore u  u geološkom i hidrogeološkom smislu spada u jedno od najkompleksnijih i najneistraženijih područja u HR i BiH, kao i da se radi o projektu koji zahtijeva najviši stepen poznavanja geologije i hidrogeologije terena, bilo bi logično da su brojni eminentni geolozi i hidrogeolozi iz Hrvatske uključeni u ovu problematiku, kao i da  predvode stručne sesije i diskusije, ali nažalost ono što se može u javnosti čuti je da o podobnosti lokacije, s aspekta geologije i hidrogeologije, govore stručnjaci koji nisu geolozi niti hidrogeolozi. Isto tako donošenje novog Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada po hitnoj proceduri doprinosi stvaranju osjećaja da se u prvi plan ne stavlja zaštita ljudi i životne sredine već da se po svaku cijenu i najkraćem mogućem roku želi smjestiti RAO na Čerkezovcu.  

Zbog svega predhodno navedenog, izražavamo zabrinutost za pristup istraživanjima i odabiru lokacije i pozivamo sve relevantne institucije za zaštitu okoliša iz Hrvatske – Ministarstvo zaštite okoliša,  Hrvatske vode, Savsku komisiju, Fond za razgradnju NEK i dr. da se aktivno uključe u problematiku zbrinjavanja RAO iz Nuklearne elektrane Krško i da se pronađe zajedničko rješenje kojim se budućim generacijema BiH i HR neće u nasljeđe ostaviti strah i neizvjesnost od RAO na stotine ili hiljade godina.